Hrvatski krški pašnjaci

05/04/2026

DRAGI LJUDI,
ŽELIMO VAM SRETAN I BLAGOSLOVLJEN USKRS!!

03/03/2026

OVAKO TO RADI FRANCUSKA

Stočarima je dozvoljeno da brane svoje životinje vatrenim oružjem od vukova.
Vlada je 24. veljače objavila novi dekret u Staatsbladu kojim se značajno mijenjaju pravila upravljanja vukovima.
Godišnja kvota za streljaštvo podiže se za dva posto, a uvjeti za ubijanje vukova u obrani stoke znatno su oslabljeni.

Svi poljoprivrednici sada smiju pucati u obranu svojih stada.
Nacionalna kvota sada čini smanjenje od 21% procijenjene populacije vukova u Francuskoj, u odnosu na dosadašnjih 19%. Od približno tisuću prebrojanih vukova u zemlji, to iznosi oko 210 životinja koje je godišnje dozvoljeno ubiti.

Pored brojeva, najvažnija promjena su pravila igre za poljoprivrednike koji se bave napadima vukova.

🚩Sada mogu pucati izravno u samoobrani, bez obzira je li njihovo stado zaštićeno ili ne. Ranije je ova opcija bila dostupna samo onima koji su poduzeli zaštitne mjere, kao što su ojačane ograde ili psi čuvari. 🚩

Pojednostavljene su i procedure ubijanja vukova izvan situacija izravnog napada.
Simbolično uklanjanje sa liste zaštićenih životinjskih vrsta za sada.
🚩Dekretom se uklanja i vuk sa francuskog popisa zaštićenih kopnenih sisavaca, koji je izrađen 2007. godine 🚩

Unatoč ovom uklanjanju sa liste, ipak, ubijanje divljih životinja ostaje zabranjeno, osim u vezi sa zaštitom stoke.

Annie Genevard najavila je ove prilagodbe prošlog tjedna, nakon što je od siječnja iznosila ponovljene zahtjeve poljoprivrednih organizacija.

Ministrica poljoprivrede ovim putem ispunjava svoja obećanja stočarskom sektoru u svjetlu pritiska predatora.
Ostaje da vidimo hoće li ove promjene u praksi zaista imati efekta.

02/03/2026

KONTAMINIRANA GOVEDINA IZ BRAZILA

Navodi o kontaminiranoj govedini iz Brazila uznemirili su dio europske javnosti nakon što su nizozemske i irske vlasti, putem sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF), prijavile prisutnost estradiola u pojedinim pošiljkama.
Riječ je o hormonu koji se u nekim zemljama koristi u stočarstvu, ali je u Europskoj uniji zabranjen zbog mogućih zdravstvenih rizika. Prema dostupnim podacima, estradiol je otkriven u smrznutoj govedini podrijetlom iz Brazila, a dio mesa već je bio stavljen na tržište prije nego što je pokrenut opoziv, objavio je austrijski Kronen Zeitung.
Nizozemska agencija za sigurnost hrane prva je utvrdila nepravilnosti. Identificirane su najmanje četiri pošiljke ukupne mase oko 62 tone, pri čemu je dio distribuiran u više država članica.
U Nizozemskoj je, prema službenim informacijama, oko pet tona mesa većinom konzumirano prije povlačenja s tržišta.

Irska agencija za sigurnost hrane potvrdila je ulazak oko 128 kilograma spornog mesa. Do siječnja 2026. tragovi spornih pošiljaka zabilježeni su u najmanje deset država članica, među njima u Njemačkoj, Italiji, Češkoj i Španjolskoj.
Dvije veće serije zaustavljene su i blokirane u Nizozemskoj, dok su u više država pokrenuti opozivi. Pojedine zemlje, uključujući Poljsku, naložile su dodatne inspekcije zaliha. Prema dostupnim informacijama, Austrija i njezini trgovci nisu pogođeni.

Europska komisija pokrenula je istragu, dok dio poljoprivrednih organizacija traži privremenu zabranu uvoza iz Brazila do potpune usklađenosti s pravilima Europske Unije.

izvor:Tportal

27/02/2026

PRIPAZITE - ZA BRANJE ŠPAROGA BEZ DOZVOLE KAZNE PREKO 900 EURA!!

Dolaskom toplijih dana i prvih proljetnih kiša počinje i sezona divljih šparoga, jedne od najcjenjenijih samoniklih delicija priobalja.
Ipak, branje divljih šparoga nije potpuno slobodno.

Na površinama kojima upravljaju Hrvatske šume potrebno je imati dozvolu, koja se može besplatno ishoditi putem njihove službene internetske stranice ili mobilne aplikacije.
Dozvola vrijedi do kraja godine, a dopušteno je ubrati najviše dva kilograma dnevno za osobne potrebe.
Kršenje propisa može skupo koštati – kazne za branje bez dozvole kreću se od 133 do čak 933 eura. Na privatnom zemljištu dozvola nije potrebna, ali je nužna suglasnost vlasnika, piše 24 sata.

Njihov karakterističan gorkasti okus i ograničena sezona čine ih posebno cijenjenima, a berači su spremni satima obilaziti kamenjar, makiju i rubove šuma kako bi pronašli dragocjene zelene izdanke.

Sezona divljih šparoga obično traje od sredine ožujka do svibnja, ovisno o vremenskim prilikama. Najčešće rastu u priobalju, na otocima i u Istri, na sunčanim ili polusjenovitim terenima poput rubova šuma, suhozida, kamenjara i šikara. Iskusni berači znaju da se najbolje nalaze dan ili dva nakon kiše, kada novi izdanci brzo izbijaju iz tla.

Pronalaženje šparoga zahtijeva strpljenje i iskustvo. Umjesto traženja samih izdanaka, berači često traže ostatke prošlogodišnjih biljaka ili suhe stabljike koje označavaju mjesto rasta. Jednom kada pronađu jednu šparogu, velika je vjerojatnost da ih u blizini ima još.

Važno je i pravilno branje kako bi se očuvala biljka. Šparoga se lagano savija pri dnu i sama puca na mjestu gdje završava jestivi dio. Preporučuje se ostaviti dio izdanaka kako bi biljka mogla nastaviti rasti i osigurati novu sezonu.

Osim pravila, u prirodi je potreban i oprez.
Staništa šparoga često dijele zmije i krpelji, pa se preporučuje nošenje čvrste obuće, dugih hlača i rukavica, kao i pregled tijela nakon povratka iz prirode.
Divlje šparoge ostaju simbol proljeća i tradicije, ali njihovo branje traži odgovornost. Uz poštivanje pravila i prirode, ova cijenjena delicija može ostati dostupna i budućim generacijama berača.

20/02/2026

NARODNA NOŠNJA KRŠKIH PODRUČJA

Prostor krških područja u etnološkom smislu pripada dinarskom kulturnom krugu u kojem je vuna bila glavna sirovina za proizvodnju sukna od kojeg su krojeni djelovi ženske i muške nošnje.

Način odjevanja bio je podređen tradiciji,ustaljenim pravilima prenošenim s generacije na generaciju.
Iz nošnje su se isčitavale poruke za svako životno razdoblje,a osobito je to bilo uočljivo u ženskoj nošnji kod koje je uzlazna linija kićenosti i živosti boja išla od djevojčice do udavače, a silazna od mlade nevjeste do starice.
Razlikovalo se blagdansko ruho od radnog, kao i ono koje se oblačilo pri pojedinim običajima ili obilježavanju blagdanskih svečanosti,pa i žalosti.

Narodna nošnja predstavlja dio kulturne baštine s neobično širokim rasponom različitih nošnji.
Folklor i narodne nošnje su neodvojivo povezani s načinom života te reflektiraju društvene i kulturne posebnosti pojedinih zemljopisnih područja i podneblja dinarskog krša.
Hrvatske narodne nošnje vrlo su raznolike i bogato izrađene.
Do polovice XIX. stoljeća nosilo ih je uglavnom stanovništvo u seoskim sredinama.
Po načinu odijevanja prepoznavalo se odakle osoba dolazi.

19/02/2026

VUJNOVAC - STVARNI DIREKTOR HRVATSKE, NA FORTENOVI ZARADIO MILIJARDU EURA!!!

U idućim mjesecima trebao bi biti dovršen proces prodaje mesne industrije P*K Vrbovec kompaniji Bosqar.

Bit će to jedna u nizu kompanija koju će pod palicom novoga gazde Pavla Vujnovca prodati Fortenova grupa, bivši Todorićev konglomerat Agrokor koji je na čudan način uz pomoć države prešao u ruke hrvatskog plinskog kralja.

Prvo je Ledo prodan britanskom Nomad Foodsu za 615 milijuna eura.
Potom je Podravka kupila agrobiznis s Beljem, P*K-om Vinkovci i Vupikom za 333 milijuna.

Osječko Žito nedavno je preuzelo Zvijezdu za 100-tinjak milijuna, a srbijanska MK Grupa tamošnji DIjamant, navodno za oko 150 milijuna.

Prema nekim glasinama, P*K Vrbovec mogao bi biti prodan za 100-tinjak milijuna eura. Ako se još obistine glasine o prodaji Jamnice i Kiseljaka, to bi moglo donijeti dodatnih 700-tinjak milijuna eura.

Sve u svemu, Fortenova bi na toj megarasprodaji uprihodila više od dvije milijarde eura, čime bi de facto anulirala sve značajnije financijske obveze i kredite koji joj opterećuju poslovanje. I što bi nakon svega ostalo od Fortenove?

Samo trgovine, odnosno maloprodaja i nešto veleprodaje. Zapravo najveća trgovačka grupacija u regiji s ukupnim godišnjim prometom većim od 4,5 milijarde eura: Konzum s dvije milijarde, Mercator s 1,3 milijarde, srbijanska i crnogorska Idea s milijardu, Tisak s oko 300 milijuna, Roto dnamic sa 180 milijuna.

O tržišnoj vrijednosti cijelog biznisa danas je nezahvalno govoriti, pogotovo jer se ne zna kako su ti trgovački lanci poslovali prošle godine. No, naš izvor iz jedne velike investicijske kuće vjeruje da cijeli taj biznis kod preuzimanja ne bi išao ispod 1,5 milijardi eura.

I sad dolazimo do ključne poante ovog našeg glasnog razmišljanja: Pavao Vujnovac je cijelu Fortenovu prije godinu i pol preuzeo za 450 milijuna eura. Kako je od ranije imao manjinski vlasnički udjel (28 posto), sve zajedno navodno ga je stajalo otprilike 500-tinjak milijuna eura.

U međuvremenu je rasprodao vrijedne kompanije iz prehrambenog i poljoprivrednog sektora kako bi se riješio nepovoljnih zaduženja u Fortenovi. Ostala mu je trgovina – očišćena od obveza – vrijedna najmanje 1,5 milijardi eura.

I tako je stvarni gazda, mi volimo reći direktor Hrvatske Pavao Vujnovac u dvije godine zaradio milijardu eura. Dobro, u toj priči nije sam, nešto će ušićariti i partneri. Vujnovčeva tvrtka Open Pass Limited sa sjedištem na Malti danas kontrolira blizu 94 posto vlasništva nekadašnjeg Agrokora.

Tvrtku Open Pass Limited, kako smo ranije PISALI, kontrolira Pavao Vujnovac s partnerima. Doznali smo i kompliciranu vlasničku strukturu te malteške tvrtke. Open Pass Ltd, naime, u 100-postotnom je vlasništvu tvrtke Gain Aliance 5 Ltd, također s Malte.
U tvrtki Gain Aliance 5 vlasnik udjela od 70 posto je tvrtka Open Solutions Ltd Malta, čiji je osnivač i jedini imatelj udjela Pavao Vujnovac. Njegov poslovni partner Josip Jurčević drži 20 posto udjela u Gain Alianceu, a glavni financijaš Vujnovčeva poslovnog carstva Damir Spudić deset posto.

Prema Registru stvarnih vlasnika u Financijskoj agenciji, u Fortenova grupi krajnji stvarni vlasnici Konzuma plus su, primjerice, Pavao Vujnovac s neizravnim vlasništvom od 65,66 posto, Josip Jurčević (18,76 posto) te Damir Spudić (9,38 posto).

Trojac, dakle, drži gotovo 94 posto vlasništva Konzuma, a preostali manji dio otpada na vjerovnike Fortenova grupe, odnosno bivšeg Agrokora i njegova trgovačkog lanca. Isti su postoci i kad je riječ o cijeloj Fortenova grupi.

Kad bi se, hipotetski, na koncu prodali i svi trgovački lanci, odnosno sve ono što je preostalo od Fortenova grupe, za pretpostavljenih 1,5 milijardi eura, Vujnovcu bi otišlo oko 985 milijuna, Jurčeviću 281 milijun, a Spudiću 140 milijuna eura.

izvor: Danica.hr

18/02/2026

PRIDRUŽITE SE PROSVJEDU PROTIV IZGRADNJE 19 MEGA FARMI I KLAONICA PILIĆA NA PODRUČJU SISAČKO - MOSLAVAČKE ŽUPANIJE

Nijedan građanin Hrvatske kojemu je stalo do budućnosti ove zemlje ne može ostati ravnodušan kad dozna da dva strana investitora na području Sisačko-moslavačke županije planiraju izgradnju oko 19 MEGA farmi i klaonica pilića čime će zagaditi i opoganiti cijelu županiju.

Kad "pogoni" mjesečno izvoze 22 milijuna mrtvih pilića, to nije “proizvodnja” - to je industrija smrti.
Radi se o nizu međusobno povezanih farmi i klaonica koje se planiraju u neposrednoj blizini naselja, cesta i prirodnih dobara, ali ih investitori prijavljuju odvojeno, da bi izbjegli procjenu zajedničkog, kumulativnog učinka na životnu sredinu, zdravlje ljudi, vodu, zrak i tlo.

A taj učinak je smrad koji ne prestaje, iscrpljivanje i zagađivanje voda, ceste koje pucaju pod teretom kamiona, zrak koji peče u grlu, patnja, patnja, patnja i umiranje milijuna i milijuna bića, koja ne može ne dobvesti do bolesti i depresije ljudi koji žive u široj okolici. I to sve uprkos upornom prosvjedovanju građana!!!
Ovo nije samo borba protiv megafarmi i klaonica, ovo je i borba za pravo građana da odlučuju o prostoru u kojem žive i o zajedničkoj budućnosti.

Pridružite se prosvjedu 21. veljače u 10 sati na Trgu kralja Tomislava. Dođite. Povedite nekoga.!!!

15/02/2026

SUHOZIDI (GROMAČE) - NEPISANI KATASTAR

Gdje god je u davnini krški čovjek želio od kamena osloboditi zemlju za poljoprivredu ili ispašu,taj je kamen,izvađen iz terena, složio u suhozid, gromaču,kojom je omeđio zaposjednuti teren.
Bio je to prvi,nepisani katastar!!.

Zid je ujedno štitio teren,da na njega neplanski ne ulaze gladne životinje, a pretežno se takve ograđene površine(ograde) ostavljalo za zimsku ispašu blaga. Na takav način bi se blago držalo pod nadzorom, za tu svrhu se danas upotrebljava električni pastir.

One površine koje se nisu koristile za ispašu blaga,koristile su se za druge poljoprivredne djelatnosti(vinogradarstvo, voćarstvo, maslinarstvo, povrtlarstvo).
Svaki pedalj zemlje se krčio, ograđivao suhozidima kako bi se sačuvala površina koja je trebala donijeti novu, dodatnu poljoprivrednu vrijednost, neophodnu za egzistenciju i preživljavanje.

Suhozidi su i dandanas vrijedan spomenik pradavne kulture i svijedočanstvo nadljudskog truda naših pradjedova, kako bi opstali i preživjeli na našim krškim područjima.

Tražila se doslovno svaka šaka zemlje između "stina"...ispucale ruke, pogrbljena leđa, znoj i krv..
za malo "svete" zemlje!

Naša obaveza ih je zaštititi, održavati i ne dozvoliti njihovo uništavanje, upotrebu u građevinske svrhe(mljevenje) i izvoz u druge zemlje.
To je naše nacionalno bogatstvo koje nam je ostavljeno u naslijeđe, i koje mi moramo ostaviti u naslijeđe budućim naraštajima!!

13/02/2026

Država tjera stočare sa zakupljenih pašnjaka zbog privatnih investitora koji žele graditi vjetroelektrane.👇👇

09/02/2026

Zbog štetnih pravilnika, uredbi, represije prema stočarima, malo tko će se u budućnosti baviti stočarstvom👇👇

Moj sin nikada nije vidio ćaću da financira nečije kampanje ili da vozi janjce i telad na adrese po Splitu. Nikada nikome nisam plaćao ispod stola i zbog toga sam prisiljen odustati

08/02/2026

SLANINA,ZAŠTO JE TREBAMO JESTI ČEŠĆE?

Neki je kude, neki je hvale. Dok neki žude za njom, ali je izbjegavaju zbog zdravlja i linije, drugi je jedu gotovo svakodnevno, tvrdeći da je zdrava. Tko je u pravu?

Svi koji imaju nešto protiv slanine u pravu su kad kažu da sa slaninom ne treba pretjerivati, uostalom kao ni s bilo kojom namirnicom, bila ona zdrava ili ne zdrava.

Mnogi misle da je štetna za srce, međutim nekoliko istraživanja je potvrdilo da ona sadrži korisne omega-3 masne kiseline koje zapravo štite kardiovaskularni sustav.

To je jedan od razloga zbog kojih su mnoge studije pokazale da je slanina u umjerenim količinama u svakodnevnoj prehrani odlična za smanjivanje tlaka i nivoa šećera u krvi, što pomaže u prevenciji dijabetesa, srčanih bolesti i moždanog ili srčanog udara.

Slanina je bogata i kalijem, ključnim mineralom za regulaciju krvnog tlaka, a bogat je izvor i kvalitetnih proteina koji pomažu u održavanju optimalnog nivoa energije i izgradnji mišićnog tkiva.

Slanina je i dobar izvor cinka, koji je potreban za zdrav imuni sustav, rast i obnavljanje mišićnog tkiva, kao i ravnotežu hormona u organizmu.

Puna je vitamina. Slanina je puna esencijalnih B vitamina, koji su nam potrebni za održavanje imunološkog sustava. Sadrži 65 % preporučenog dnevnog unosa tiamina, 47 % niacina, 38 % vitamina B12 i 36 % cinka.

Dakle, umjesto da koristite multivitamine, možete jesti slaninu.

Slanina je prirodni antidepresiv: istraživanja su pokazala da takozvani peti ukus, poznat i kao „okus za uživanje“, poboljšava raspoloženje i osjećaj zadovoljstva i smanjuje nivo stresa.

Slanina je bogata zasićenim mastima, što znači da ćete duže biti siti nego da si jedete ugljikohidrate. Ako ste jako gladni, slobodno pojedite malo slanine i izdržati ćete od doručka do ručka ili ručka do večere.

U slanini ima samo 2 % loših nezasićenih masti, a mononezasićenih masnih kiselina ima tri p**a više nego što ih ima u morskim plodovima.

Suprotno mišljenju, ne debljaju nas masti, nego ugljikohidrati, piše ebrod.net.