Knjizevne vertikale

Knjizevne vertikale KNJIŽEVNE VERTIKALE – regionalni časopis za književnost

Коначно смо добили потврду термина.представљање збирке "ФРИДА - о мушкарцима и понечему још" реализоваће се 25. јуна 202...
13/06/2026

Коначно смо добили потврду термина.
представљање збирке "ФРИДА - о мушкарцима и понечему још" реализоваће се 25. јуна 2026. године у читаоници београдске Библиотеке "Ђорђе Јовановић" у Змај Јовиној улици бр. 1 са почетком у 18,00 часова (за Српкиње и Срби од 17,45 часова пошто традиционално касне својих академских 15 минута😁).

Marija JuračićŽENSKARUvijek je vikala na njega da je svu posteljinu povukao na sebe i nju ostavio da se smrzava samo u p...
12/06/2026

Marija Juračić

ŽENSKAR

Uvijek je vikala na njega da je svu posteljinu povukao na sebe i nju ostavio da se smrzava samo u pidžami. Govorila mu je da je sebičan, da čak i u snu misli samo na sebe. Sada, kada ga nema, opet se je posteljina tajanstveno povlačila s njezine strane kreveta i ona je shvatila koliko je bila nepravedna. Umjesto da dan počne poljupcem i smijehom, ona ga je započinjala prigovorom i ljutnjom. A on joj nikada nije odgovarao. Samo bi je gledao u nevjerici suočen s dokazom povučene posteljine i čekao da njezin gnjev prođe.
Luka nikada nije bio sebičan. Doduše, jedini darovi koje je od njega primala prilikom nekih praznika i rođendana bilo je cvijeće. Nikada nije od njega dobila nešto skuplje, ako ne računa zlatnu burmu koju je dugo nosila na prstenjaku dok je jednog dana nije izgubila. Kada sada o tome razmišlja, možda je za sve krivo to što je Luka njoj prepustio cijeli budžet oko vođenja kućanstva i nikada se ne bi bunio ma što ona sebi od tog novca kupila. Ne, sebi-čnost mu nikako ne može pripisati u mane. A Luka je ipak imao manu, koja je bila toliko velika da bi mnoge žene odbila od njega...

(celu priču možete pročitati u zbirci Frida - o muškarcima i ponečemu još)

Marija Juračić je profesorica hrvatskog jezika i književnosti. 2019. pokreće časopis za kulturu, umjetnost i društvene teme "Diskurs". Urednica je tridesetak poetskih zbirki, romana i priča raznih autora. Pjesme i priče su joj objavljene u mnogim zbornicima i antologijama. Objavila je niz samostalnih zbirki poezije te 9 romana. Na njemački su jezik prevedeni romani "Una", "Ljubav u Pompejima" i "Jedne zime u Hrastovu" i objavljeni u Njemačkoj. U zbirci „Blaga opozicija“ objavila je tri komedije. Dobitnica je mnogih književnih priznanja i nagrada.

Biljana Maksimović KLUPA ZA TROJESedimo na klupi u parku. Gledamo decu kako se igraju. Neka druga deca. Neke druge majke...
10/06/2026

Biljana Maksimović

KLUPA ZA TROJE

Sedimo na klupi u parku. Gledamo decu kako se igraju. Neka druga deca. Neke druge majke i očevi. Manje brižni i razigrani. Kao da ih neka linija odvaja. Prerano iznikla među njima razlika. Gledaš sa setom, a jurio si da odrasteš. Priznaješ mi da su nam to bili najlepši dani. Neumorno trčanje za loptom. Sve ostalo iako bi zakasnili ili promašili nije nam bilo bitno.
„Bila si jedina majka u ekipi“, kažeš mi i naglo prekidaš misao da ne ode u pravcu od koga bežiš, od mesta koje si čuvao da u njemu tata ušeta.
Nije ni danas, ni juče. Nema ga u sećanjima iz parka. Tvoja su krhka. Ne drže trajnost. U njima je ljubav. Za ideal, za sliku, za želju. Retko me pitaš o njemu. Sada na pragu tridesetih zanima te šta me je u jednom trenu vezalo, iz čega je ljubav nastala, da li je bila zabluda. Umaknu reči kada se dodirnu smislom. Drugačije sve zvuči sa vremenske osmatračnice koja ti pruža pogled i na tvoje i zajedničko. Međutim, nikada nisam birala ćutanje, niti nas zatva-rala u krletku. Često sam ti šaptala stihove Branka Miljkovića koji je video jasnije od svih da se svet deli na one koji su zapevali i one koji su ostali robovi. Pričam ti da je tata bio dobar čovek sputan tuđim očekivanjima. Jak da prenese sav teret, nejak za ono što su mu na putu dodavali na ramena. Odvažan da pođe, plašljiv da ostane. Lakše mu je bilo da veruje nego da traga, otkriva. Verovao je iz straha. I pustio da ga crvotočno razara. Odbijao je da bude deo gibanja koja su se javljala na obzorju....

(цела прича се може прочитати у збирци Фрида - о мушкарцима и понечему још)

Biljana Maksimović, rođena i živi u Beogradu, po zanimanju politikolog. Profesionalno se bavi žurnalistikom, poslednjih godina učestvuje i na književnim konkursima i objavljuje kratke priče. dugogodišnji novinar i urednik.

Маја Ковачевић СавићНије лако са мушкарцима„Јутрос су наше сестре Рибарице у мрежи извукле боцу са ванредном поруком од ...
10/06/2026

Маја Ковачевић Савић
Није лако са мушкарцима

„Јутрос су наше сестре Рибарице у мрежи извукле боцу са ванредном поруком од Ане И637496042. Двоумим се где да одложим извештај.“
„Зашто не као и до сада?“
„Нисам сигурна да ли је реч о Ивану или Еросу, мада се жали и на оно златокосо дериште.“
„Прочитај ми.“
„Врховна Сестро,
Повод ванредног извештаја јесте конфузија изазвана деловањем више фактора. Покушаћу да ситуацију представим што прецизније.
Иван је отпутовао, што само по себи није ништа чудно с обзиром на то колико често то чини, али сада је отпутовао својим Харлијем, а јасно Вам је да тиме шаље извесну поруку, јер док је Харли у гаражи сви знају да ће се вратити. Пре одласка, требало је да на таблу код кафане окачи Маријин оглас за помоћ при уређењу дворишта и кречењу фасаде. Оглас сам лично написала, пазила на сваку реч, ништа двосмислено, и подметнула Марији у сан.
Појавило се њих четрнаесторо, сви одреда они чије погледе Марија осећа а уздахе чује док пролази крај њих. Знате, кроз моје досадашње извештаје, да и Иван то примећује. Као да их је он лично окупио на истом месту да би се једном заувек обрачунао са њима, већ сам помињала колико воли да оно што му припада песницама брани од других, као и његов отац, и деда, а од Марије нема никог ко би више био његов....

(цела прича се може прочитати у збирци Фрида - о мушкарцима и понечему још)

Маја Ковачевић Савић рођена је 1972. године у Београду, где живим и радим. По занимању је правник. Заступљена је у зборницима прича и кратких прича, као и у часописима за културу и уметност. Роман „Можда си то била ти, Ангелина“ објављен је 2017. године.

Dejana Milijić Subić ONA KOJA SE NEKADA ZVALA FRIDA Neko mora da je ugasio svetlo preko noći jer sam se probudila, uobič...
09/06/2026

Dejana Milijić Subić

ONA KOJA SE NEKADA ZVALA FRIDA

Neko mora da je ugasio svetlo preko noći jer sam se probudila, uobičajeno omamljena od tableta, uznemirana sivkastom beogradskom jutarnjom izmaglicom. Da, mora da sam još uvek OVDE jer je moja soba takođe uobičajena oskudna bolnička soba, samo što ova ima rešetke na prozoru. Verovatno da su procenili da sam bolje i da me tama noći neće povesti na jedno od mojih uobičajenih putovanja. Ali, šta oni znaju o svetlosti i tami i duhu i putovanju. Danas me otpuštaju. „Ne zadugo“, rekao je „moj“ neuropsihijatar. „Najverovatnije da ćemo se ponovo družiti s jeseni, do tada bi bilo dobro da praktikujete neke lagane fizičke aktivnosti, da pokušate da se družite sa pravim ljudima kako ne biste više slušali te žene iz vaše glave.“ Kratko, bezdušno, jer šta Buldog zna o ženama u mojoj duši, jedva da razaznaje i ostale moje sapatnice, moje Fridine, koje kljuka tabletama, praveći od njih aveti koje bešumno klize hodnicima ove sumorne kuće.
Buldog nije zao, iskrena da budem, samo je premalo zainteresovan, premalo plaćen, premalo cenjen, previše bez strasti za životom – živ, a ugašen. Zato nas sve tretira kao brojeve na bolničkim listama, kao terapije koje, eto, još uvek hodaju, ali je pitanje dana kada će se pogoni pogasiti. Jer neki već jesu.
Juče sam pokušala da razgovaram sa veoma mladom Fridinom, ugašenih plavih očiju, sklupčanoj na stolici. Gotovo da je nepomična, sve je na njoj već mrtvo, ali, poput robota, odgovara na pitanja. ..

Dejana Milijić Subić autor je više književnih i naučnih studija koje su objavljene u različitim časopisima, pa i „Književnim vertikalama“. Završila je studije opšte i jugoslovenske književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu. Dodatno studirala antroplologiju, filozofiju i političku sociologiju. Studije o kritičkom mišljenju završila na Univerzitetu u Vašingtonu. Objavila zbirku priča (ili roman u fragmentima) „Tragači“.

Angelina Životić Gastronomski dnevnik13. februar: Beleška o nabavciStigao je u sumrak dobro ohlađen na spoljašnoj temper...
09/06/2026

Angelina Životić
Gastronomski dnevnik

13. februar: Beleška o nabavci

Stigao je u sumrak dobro ohlađen na spoljašnoj temperaturi. Trebalo ga je zagrejati. Na prvi dodir je bio gladak i vlažan, ali ne kao riba ili puž golać, već kao komadina mesa koja je dugo stajala u vodi. Položila sam ga, trbuhom nadole, na mermenu ploču u svojoj kuhinji. Trebalo bi ga ubiti, kao jastoga. Polako spremam set noževa za ovu priliku. Mišićna vlakna su mlitava. Nema otpora. Da li je ovo dobro izabran komad? Počinjem.

14. februar: Tranžiranje

Vreme je da se dođe do srži. Povlačim dug i precizan rez po sredini leđa, tamo gde bi kod svakog ozbiljnog primerka trebalo da stoji krunski dokaz postojanja – kičma.
Nož prolazi kroz tkivo kao kroz oblak. Previše lako. Seciram sloj po sloj: koža, potkožno masno tkivo, fascije i mišići; spremam se da oštricom lupim o pršljen, ali kostiju nema, prsti mi uranjaju u mekotu bez centra. Gde mu je nestao oslonac? Na čemu je ovaj primerak držao glavu? Ima li glave? Podižem krpu da proverim da li je glava tu. Okrećem ga na leđa u potrazi za grudnom kosti. Ima li nekakvog dokaza postojanosti?
Čudno.
Kako primerci bez kičme ne utonu u svoju utrobu?

Angelina Životić (1997) rođena je u Petrovcu na Mlavi. Završila je srpsku književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu. Dobitnica je prve nagrade na konkursu ,,Timočka liraˮ 2025. godine. Iste godine je njen rukopis „Naša matka“ bio drugoplasiran na međunarodnim konkursima „Slovo Gorčinaˮ u Stocu i ,,Ratkovićeve večeri poezijeˮ u Bijelom Polju. Objavljivala je poeziju u nekoliko brojeva zbornika Rukopisi, na portalu čovjek-časopis, časopisu Tok i dr. Njena prva zbirka će biti objavljena u julu 2026. godine. Trenutno završava drugi rukopis.

Будући да смо од већег броја ауторки добили писма и поруке у којима се распитују о томе да ли ће промоције збирке уопште...
08/06/2026

Будући да смо од већег броја ауторки добили писма и поруке у којима се распитују о томе да ли ће промоције збирке уопште бити и ако је буде када би то били, са жаљењем можемо обавестити ауторке које од почетка прате наш пројекат ФРИДА да простор клубаБети Форд у Зетској улици више не ради, али ! то није разлог да не одржимо промоцију.
Упутили смо молбу београдској Библиотеци "Ђорђе Јовановић" да нам одобре термин за коришћење већ култне читаонице за четвртак 25. јун 2026. године.
Верујемо да неће бити проблема са термином. У сваком случају информација следи у наредних дан-два.

Данас у преподневним часовима отпремљена је велика количина спокованих збирки "Фрида - углавном о мушкарцима и понечему ...
08/06/2026

Данас у преподневним часовима отпремљена је велика количина спокованих збирки "Фрида - углавном о мушкарцима и понечему још.
и тако, рецимо ако не сутра, оно у среду и четвртак или најкасније у петак многи наручиоци имаће своје примерке у рукама.

Frida - uglavnom o muškarcima i ponečemu još
05/06/2026

Frida - uglavnom o muškarcima i ponečemu još

Stigla Frida!
05/06/2026

Stigla Frida!

Address

Belgrade

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Knjizevne vertikale posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Establishment

Send a message to Knjizevne vertikale:

Share