Na vratima Orijenta
Prolazeci kroz filigaranski niz bascarsijskih ulica, naicicemo, tamo negdje na desnoj strani od Sebilja, na neobicno i egzoticno mjesto: orijentalnu kafanu Halvat, ili, Male daire, kako se nekad zvala. Neobavezno postavljeni stolovi u omanjoj basti tog pomalo skrovitog mjesta jer ono se nalazi u maloj ulicici, poznatoj iz ranijih vremena po zanatlijama koji su pravili lule (o..
.tuda naziv ulice: Luladzijina) samo su varka za manje pronicljive promatrace. Iza tog gotovo svakodnevnog bastenskog inventara sa drvenim stolovima i stolicama, krije se jedan zanimljiv i cudnovat svijet: Turska, Alzir, Libija i Maroko, udaljene zemlje orijenta, isijavaju misticni sjaj svojih tradicija u ovom skrovitom dijelu Sarajeva. Ipak, sada je to mjesto drugacije vrste, koje nije samo tipicna bosanska "kahvana", vec jedna slozenija varijanta orijentalnog prostora. Po ulasku kroz oniska, kupolasta vrata (vrata koja su se mogla vidjeti na starim bosanskim magazama) docekuje nas mjesavina najraznovrsnijih elemenata iz miljea arapske i osmanske kulture. Vidjecemo uramljene fotografije dervisa mevlevijekog reda u Zikru, ali i druge"momente", blize vezane za nasu, bosansku tradiciju. Okaceni stari kljucevi kalauzi, potkovice, nanule koje "stoje" okomito na zidu, pa cak i stare kubure, sablje i handzari, samo se neki predmeti u sarolikom okruzenju Halvata. Ovo mjesto je bogata sehara koja krije tajnovite predmete dalekih i egzoticnih zemalja rekli bismo. Naravno, Halvat nije samo zbirka rijetkih i zanimljivih predmeta sa dalekog orijenta ili iz nase osmanske tradicije nargile poslagane u jednom od uglova kafane nisu iskljucivo dekorativni detalj, nego i upotrebljevan predmet. Zavaljeni u nekoj od secija, sa turskim cajem ispred sebe na kovanom metalnom stolu, mozemo se posluziti nekom od nargila. Treba napomenuti i da je citav ugodaj, vjesto nadopunjen savremenom, dub varijantom orijentalne muzike, u maniru Fun-Da-Mentala ili Natache Atlas. Dim nargile, prigusena svijetla i muzika koja priziva melose i ritmove bliskog istoka stvaraju ugodan i "umeksan" ambijent; i Halvat je upravo takavo mjesto u kojem se osjecate kao u kuci bliskih prijatelja. Gornja prostorija pruza nesto drugaciji ugodjaj, i donekle asocira na sobe u starim bosanskim kucama, na cardake, prostorije "opasane" secijama, sa frisko okrecenim zidovima, i nekom svecanom vedrinom. Elementi tradicionalne bosanske gradske kuce mijesaju se u Halvatu sa elementima izvornih orijentalnih tradicija, poput tradicije arapskog podneblja. Tako tipicni detalji starog bosanskog krajolika stropni prozor, ili vrata avlije na kojima je boja izblijedjela, dominiraju u ovom prostoru . Popevsi se u gornju prostoriju vidjecemo takva stara vrata. Dole je, na zidu, okacen ram starinskog prozora detalj slican onima na slikama Safeta Zeca. Iznad omanjeg sanka postavljena je drvena ograda, na podu su stari bosanski cilimi. Ukratko, Halvat je i bosanska kuca u kojoj mozemo popiti tucanu kahvu, ali i tipicna orijentalna zajednica koja, uz spomenutu nargilu, nudi i desetak vrsta cajeva (i u nazivima cajeva: Turski, Bosanski, Tuniski, Kokos caj, Maroko caj, Mediteranski, Orijentalni, vocni i biljni caj ogleda se multikulturalni ambijent ovog mjesta, sa predznakom Istoka). Mozda ovo preplitanje srodnih, a ipak razlicitih tradicija metaforicki odrazava i kulturolosku raznolikost orijentalnih tradicija, koje i mi dijelom bastinimo. Pa ipak, znacenja se pojednostavljuju ako Halvat pocnemo promatrati kao ostvarenje vizije jednog covjeka, kao izraz iskustva Putnika, koji je zastao ovdje da sa nama podijeli dozivljenu mistiku orijenta. Vlasnik Halvata Esmer, obisavsi egzoticne zemlje Istoka, odlucio je da svoje impresije pretoci u ovakav neobican prostor. To mu je u dobroj mjeri poslo za rukom, a mi smo dobili jedinstvenu i neponovljivu kafanu: Halvat. Nasa druga kuca, koja nam daje osjecaj da negdje pripadamo, da smo negdje dobrodosli, gdje znamo da ce nam se obradovati i pokloniti osmjeh kad dodjemo...........
