04/09/2024
Negdje još 2022. god nakon što sam pročitao vijest u medijima da je Agencija za sigurnost hrane BiH u Neumu održala stručnu konferenciju u cilju izrade smjernica za izdavanje posebnih oznaka označavanja hrane, nazovem Agenciju kako bih dobio vise informacija jer sam još prije par godina pokušao pokrenuti inicijativu da Hercegovački ćupter zaštitimo kao kulturno i nematerijalno dobro BiH. Taj pokušaj je bio neuspješan jer BiH još uvijek u to vrijeme nije imala usvojen Zakon o vinu. Zakon o vinu bi trebao biti temelj u koji je ugrađena autohtonost Žilavke i Blatine a od kojih se proizvodi Hercegovački ćupter.
U Agenciji sam upoznao gosp dr Dragana Brenju čovjeka koji voli svoj posao i još bolje ga obavlja.
U poduljem razgovoru dobio sam sve informacije ali i podijelio sa Draganom sve što znam o ćupteru.
Krajem 2022. zove me da mi kaže da su strani sponzori koji su podržavali dosadašnje projekte izrade smjernica i prikupljanja popisa svih namirnica koje imaju potencijal za jednu od oznaka, dali zeleno svjetlo za sponzorstvo 6 namirnica koje će u prvom ciklusu podnijeti zahtjev za jednu od oznaka.
Veli "kad sam onda vidio tvoj entuzijazam, Ćupter nisam mogao da zaobiđem a da ga ne uvrstim na popis"
Odmah u ožujku 2023 na prvom sastanku na Palama održana je uvodna radionica pod nazivom “Priprema zahtjeva za registraciju za šest prioritetnih proizvoda sa geografskom oznakom “
Osim Ćuptera u ovom ciklusu su trebali podnijeti zahtjev Hercegovački sir škripavac, grah Poljak iz Popova Polja, Majevački dimljeni sir, Fojnički krompir i Semberijski kupus.
Svaku namirnicu je zadužio po jedan profesor iz regije, čiji je zadatak bio izrada proizvođačke specifikacije, najvažnijeg dokumenta u prijavi. Za Hercegovački ćupter bila je zadužena cijenjena prof Anita Jurić Lalić sa Agronomskog fakultera u Mostaru. U specifikaciji recepta htjeli smo ostaviti što više prostora za razvijanje proizvoda. Jedini uvjet na kojem sam inzistirao i na taj način htio zaštititi naše autohtone sorte je bio da Hercegovački ćupter mora sadržavati minimalno 70% mošta Žilavke ili Blatine. Na taj način (sa preostalih 30%) ne ograničavamo ni one potencijalne proizvođače koji imaju drugačiji bir sorti u svojim obiteljskim vinogradima. Uz obavezno brašno ili griz svi ostali dodaci i začini su dozvoljeni.
Moj zadatak kao proizvođača je bio biti pri ruci kod izrade karti i općenito povjesnih podataka te osnivanje novd ili pronalaženje postojeće udruge koja će okupiti proizvođače ćuptera a ista će biti pravni podnositelj zahtjeva prema Agenciji.
Pokušali smo dogovoriti da osnivanje udruge proizvođača vodi jedna hercegovačka općina ali smo tu samo izgubili vrijeme. Sebi sam postavio i dodatni cilj. Da svi poslovi vezano za registraciju budu u roku i da Hercegovački ćupter bude prva namirnica iz zapadne Hercegovine koja će ponijeti ovu oznaku. Drugi pokušaj je bio više nego uspješan. Sa predsjednikom Društva Ante sa Tepčića gosp. Mariom Dokom sve sam dogovorio u 5 min. Da u sklopu Društva Ante formiramo Odbor za zaštitu i promociju proizvodnje ćuptera. Te bi tada Društvo i to tijelo bilo službeni podnositelj zahtjeva prema Agenciji za sigurnost hrane. Društvo Ante već ima veliko iskustvo kroz sad već tradicionalni Sajam ćuptera. Izložili smo plan i ostalim članovima i proizvođačima koji su se složili i odmah krenuli u prikupljanje i popunjavanje dokumentacije.
Proizvođačka specifikacija je završena 10.11.2023. i prezentirana je na finalnoj radionicu u Neumu u siječnju 2024 godine nakon čega je upućen i službeni zahtjev Agenciji.
27.kolovoza ove godine stigao nam je slijedeći mail:
"Poštovani,
Obavještavamo vas da je po vašem zahtjevu, a na osnovu prijedloga Komisije za registraciju oznaka porijekla, oznaka geografskog porijekla i dodjelu oznaka garantovano tradicionalnog specijaliteta prehrambenih proizvoda u Bosni i Hercegovini, direktor Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine donio rješenje kojim se registruju sljedeći prehrambeni proizvodi:
• Repovački sir – zaštićenom oznakom porijekla (ZOP), podnosilac zahtjeva: UG za proizvodnju mlijeka i mesa „Farmer“, Konjic;(naknadno uključeni u projekat op.a)
• Hercegovački ćupter - zaštićenom oznakom geografskog porijekla (ZOGP), podnosilac zahtjeva: Društvo „Ante“ Tepčići, Čitluk;
• Semberski kupus - zaštićenom oznakom geografskog porijekla (ZOGP), podnosilac zahtjeva: UPP „Semberski kupus“ Bijeljina;
• Fojnički krompir - zaštićenom oznakom geografskog porijekla (ZOGP), podnosilac zahtjeva: Udruženje poljoprivrednika opštine Fojnica;
• Ekstra djevičansko maslinovo ulje Hercegovine - zaštićenom oznakom porijekla (ZOP), podnosilac zahtjeva: Hercegovačka udruga uljara i maslinara, Mostar.(naknadno uključeni u projekat op.a)
S poštovanjem,
Dr Dragan BRENJO
Šef Odsjeka za certifikaciju i označavanje hrane
Agencija za bezbjednost hrane Bosne i Hercegovine
Kneza Višeslava b.b., 88000 Mostar"
Upornost se isplatila. Uručenje rješenja obaviti će se u prostorijama Agencije a prezentacija istog biti će na idućem Sajmu ćuptera Tepčići 2024.
Nakon dobivenog rješenja na nivou BiH pokrenuti će se i postupak na razini Europske unije.
Zasigurno da će ova oznaka Zaštićenog geografskog porijekla označiti Hercegovinu na gastronomskoj mapi svijeta. Na domaćim proizvođačima je da to marketinški najbolje iskoriste. Hercegovina ima dovoljno turističkih lokacija na kojima se proizvod može plasirati a danas pomoću raznih web platformi može dosegnuti u bilo koji kutak svijeta. Nadam se da ovaj tekst može potaknuti i druge proizvođače tradicionalnih i autohtonih proizvoda da stvaraju svoja udruženja i zatraže oznaku zaštićenog geografskog porijekla. Zašto jednog dana ne bi zahtjevali oznaku za npr Hercegovački uštipak, ili suhe smokve ili sir iz mijeha.
Antoni Šajin
Hercegovački Ćupter Medallion
