Institute For Research Of Genocide Canada (IGC)

Website Contact the establishment

Institute For Research Of Genocide Canada (IGC) Welcome to the Institute For Research of Genocide Canada (IGC) - Dobrodošli na Institut za istraživanje genocida Kanada (IGK)

Institute For Research of Genocide Canada (IGC) is a public scientific institution engaged in analysis of crimes against peace, crime of genocide, and other grave breaches of international law from the historical, legal, sociological, criminology, economic, demographic, psychological, political, cultural, medical, environmental, and other aspects of relevance for the complete research of crimes. Institut za istraživanje genocida, Kanada (IGK) je javna naučna ustanova koja se bavi istraživanjem zločina protiv mira, zločina genocida i drugih teških povreda međunarodnog prava sa historijskog, pravnog, sociološkog, kriminološkog, ekonomskog, demografskog, psihološkog, politikološkog, kulturološkog, medicinskog, ekološkog i drugih aspekata od značaja za cjelovito naučno istraživanje zločina.

Nedavni razgovori između Kanade i Evropske unije održani su na 21. samitu EU–Kanada u Montrealu (29. i 30. oktobra 2026....
11/02/2026

Nedavni razgovori između Kanade i Evropske unije održani su na 21. samitu EU–Kanada u Montrealu (29. i 30. oktobra 2026.). Na sastanku su učestvovali kanadski premijer Mark Carney, predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Ursula von der Leyen) i predsednik Evropskog saveta Antonio Kosta (António Costa).
Glavni ishodi i teme razgovora u Montrealu uključuju:

1. Pokretanje „Saveza za budućnost” (Alliance for the Future)
Lideri su potpisali i zvanično lansirali „Savez za budućnost”, novi strateški okvir saradnje usmeren na jačanje ekonomske sigurnosti, otpornost lanaca snabdevanja i zaštitu demokratskih normi u svetlu globalnih geopolitičkih tenzija i pritisaka (poput trgovinskih trvenja sa SAD).

2. Status „pridruženog člana” (Associate Membership)
Tokom samita se intenzivno razgovaralo o tome da Kanada postane prva nefizička „pridružena članica” Evropske unije.

Iako su se pojedine zemlje članice EU (poput Nemačke) usprotivile uvođenju ovog zvaničnog termina u zajedničku deklaraciju, obe strane su se obavezale da će do samita 2027. godine precizno definisati ovaj koncept najdubljeg mogućeg partnerstva koje ne podrazumeva punopravno članstvo zbog geografskih ograničenja.

3. Ključni ekonomski i tehnološki sporazumi
Digitalna trgovina i plaćanja: Zaključeni su pregovori o sporazumu o digitalnoj trgovini i uvođenju sistema besprekornih prekograničnih plaćanja (seamless payments) kako bi se smanjila birokratija i olakšalo poslovanje malih preduzeća.

Kritične sirovine: Finalizovan je sporazum sa Evropskom investicionom bankom (EIB) koja će finansirati kanadske projekte iskopavanja kritičnih minerala neophodnih za zelenu tranziciju.

Veštačka inteligencija (AI) i superračunari: Kanadskim istraživačima i kompanijama otvoren je pristup evropskoj infrastrukturi superračunara radi inovacija u oblasti AI.

Zajednička bezbednost: Pokrenuti su dogovori o zajedničkoj nabavci i proizvodnji kanadskih protivpožarnih aviona (kanadera) De Havilland do 2030. godine, kao i pregovori o pristupanju Kanade evropskom satelitskom navigacionom sistemu Galileo.

4. Pomoć Ukrajini
Kanada je objavila da se pridružuje programu zajma EU za podršku Ukrajini sa početnim doprinosom od 500 miliona evra (oko 775 miliona kanadskih dolara), koristeći zamrznutu rusku imovinu za finansiranje odbrane i rekonstrukcije.

5. Unutrašnjepolitička drama u Kanadi
Samit su pratile i lokalne tenzije jer je premijer Kvebeka, Paul St-Pierre Plamondon, bojkotovao samit nakon što mu savezna vlada u Otavi nije dozvolila da se zvanično obrati učesnicima, optužujući ih da od Kvebeka traže samo da „služi škampe na koktelima”. Takođe, kvebečki mediji su kritikovali Ursulu fon der Lajen jer je svoj uvodni govor u Montrealu održala isključivo na engleskom jeziku.

Mirsad Causevic, clan Internacionalnog ekspertnog tima Instituta za istrazivanje genovida Kanada Uorkos svemu što je dož...
11/01/2026

Mirsad Causevic, clan Internacionalnog ekspertnog tima Instituta za istrazivanje genovida Kanada
Uorkos svemu što je doživio, ne želi živjeti u mržnji, ali smatra da se od istine i pravde ne smije odustati.

Sa samo 23 godine prezivio je logore Omarska i Manjaca. Izgubio je ...

Bivši logoraši posjetili mjesto zatočeništva i stradanja u Kamenici kod DrvaraPosjeta ovom lokalitetu članova Udruženja ...
11/01/2026

Bivši logoraši posjetili mjesto zatočeništva i stradanja u Kamenici kod Drvara
Posjeta ovom lokalitetu članova Udruženja logoraša Sanski Most bila je prilika za odavanje počasti žrtvama i podsjećanje na razmjere stradanja u tom logoru.
Nekadašnja osnovna škola u Kamenici kod Drvara tokom rata je bila mjesto zatočenja, mučenja i ubistava Bošnjaka i Hrvata iz više gradova BiH.
Posjeta ovom lokalitetu članova Udruženja logoraša Sanski Most bila je prilika za odavanje počasti žrtvama i podsjećanje na razmjere stradanja u tom logoru.
Prema podacima koje je predstavilo Udruženje logoraša Sanski Most, kroz logor Kamenica prošle su stotine civila i ratnih zarobljenika, među kojima su bili Bošnjaci i Hrvati s područja današnjeg Unsko-sanskog kantona, ali i iz Livna, Kupresa, Bugojna, Gornjeg Vakufa i drugih mjesta.
Zatočenici su dovođeni u nekadašnje školske učionice, gdje su bili izloženi mučenju, premlaćivanju, ponižavanju, nečovječnom postupanju i prisilnom radu. Među njima su bili muškarci, žene, djeca i cijele porodice, a prema navodima Udruženja, u logoru je ubijeno oko 50 osoba.
Posebno potresan dio historije ovog logora vezan je za jamu Golubnjača, u čijoj je unutrašnjosti 2001. godine pronađeno 19 tijela ubijenih logoraša. Jama se nalazi u blizini Drvara, a duboka je oko 40 metara. Prema dostupnim podacima, tijela ubijenih nakon likvidacije zakopavana su i u dvorištu nekadašnje škole.
Delegacija Udruženja logoraša Sanski Most tokom posjete obišla je nekadašnji logor i lokalitet jame Golubnjača, gdje je polaganjem cvijeća odala počast ubijenim zatočenicima.
U nastavku posjete članovi Udruženja obišli su i centralno spomen-obilježje u Bosanskom Petrovcu, gdje su učenjem fatihe i polaganjem cvijeća odali počast žrtvama ratnih zločina na području ove općine.
Za zločine počinjene u logoru Kamenica Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno je osudio Dragana Rodića na osam godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti i ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika, dok je Ratko Dronjak osuđen na 15 godina zatvora.

During the war, a former elementary school in Kamenica, near Drvar, served as a site for the detention, torture, and killing of Bosniaks and Croats from various towns in the Krajina region and elsewhere in Bosnia and Herzegovina. A visit to this site by members of the Sanski Most Association of Form...

Nepresudjeni genocid u Prijedoru
11/01/2026

Nepresudjeni genocid u Prijedoru

Prvo su nas ubili, a sada nas žele izbrisatiDirektor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić u autorskom tekstu za ...
10/31/2026

Prvo su nas ubili, a sada nas žele izbrisati

Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić u autorskom tekstu za turski list Daily Sabah piše o policijskim istragama protiv zaposlenika i saradnika Centra, te upozorava na pritiske na instituciju koja čuva sjećanje i dokaze o genocidu u Srebrenici.

Piše: Emir Suljagić

U julu 1995. preživio sam genocid u Srebrenici. Imao sam 20 godina. Ubijeno je više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.

Trideset i jednu godinu kasnije upravljam institucijom zaduženom za čuvanje sjećanja i dokaza o onome što se dogodilo. Među mojim kolegama su preživjeli, članovi porodica ubijenih i ljudi koji su se vratili u zajednice iz kojih su nasilno protjerani.

Neke od njih policija Republike Srpske sada poziva na saslušanje samo zato što rade u Memorijalnom centru Srebrenica.

Da biste razumjeli šta to znači, morate znati gdje radimo.

Memorijalni centar Srebrenica institucija je Bosne i Hercegovine, osnovana državnim zakonom. Nalazi se u Potočarima, gdje su hiljade ljudi u julu 1995. potražile utočište kod mirovnih snaga Ujedinjenih nacija. Odatle su snage bosanskih Srba odvojile muškarce i dječake od njihovih porodica, a zatim ih ubile.

Ali Potočari su i dio Republike Srpske, jednog od dva entiteta Bosne i Hercegovine. Njena ratna vojska i policija počinile su genocid. Njeno današnje političko rukovodstvo više p**a ga je negiralo.

Dokaze o genocidu čuvamo na teritoriji kojom upravljaju vlasti čiji najviši politički predstavnici odbacuju sudske nalaze kojima je utvrđeno da je počinjen genocid.

Našu instituciju štiti policijska agencija na državnom nivou. Ipak, naši zaposlenici žive u okolnim zajednicama u kojima je policija u nadležnosti Republike Srpske. Mnogi su Bošnjaci koji su preživjeli rat ili se vratili nakon protjerivanja. Građani su koji rade za državnu instituciju, a mogu se naći u situaciji da ih tretiraju kao pripadnike neprijateljskog civilnog stanovništva.

To je stvarnost koja stoji iza aktuelnih policijskih istraga.

U julu je najmanje 26 sadašnjih i bivših zaposlenika i saradnika Memorijalnog centra pozvano na saslušanje u Policijsku upravu Zvornik. Okružno javno tužilaštvo u Bijeljini potvrdilo je da je naložilo provođenje istražnih radnji. U septembru su tužioci zatražili finansijsku i administrativnu dokumentaciju o poslovanju Centra u 2022. godini, u okviru preliminarnih provjera mogućeg izbjegavanja plaćanja poreza i doprinosa.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske tvrdi da njegovi službenici postupaju pod nadzorom tužilaštva. Također je odbacilo moje upozorenje da se protiv Memorijalnog centra priprema akcija u kojoj bi učestvovale specijalne policijske jedinice. U međuvremenu smo od tužilaštva dobili potvrdu koja potkrepljuje naše ranije zabrinutosti.

Mi smo javna institucija. Naše finansije podliježu zakonitoj kontroli. Nemam ništa protiv legitimnih istraga koje provode organi u okviru svojih ovlaštenja. Nijedna institucija ne može biti izuzeta od odgovornosti samo zato što se bavi genocidom.

Ali odgovornost ne može značiti ni da zanemarimo okolnosti u kojima se ove istrage provode.

Kada policija poziva preživjele genocida na saslušanje o instituciji koja čuva dokaze o njemu, važno je uzeti u obzir historiju institucija koje su u to uključene.

Znam šta znači kada vas pozove policija Republike Srpske. Godine 2024. pozvan sam nakon optužbe da sam ugrozio sigurnost policijskog službenika bosanskog Srbina. U stvarnosti, taj službenik je uznemiravao moje zaposlenike i vodio nezvaničnu istragu protiv mene i Memorijalnog centra. Godinu ranije, uz pomoć policijskih agencija na državnom nivou, spriječili smo policiju bosanskih Srba da izvrši pretres naših prostorija pod izgovorom da se u Memorijalnom centru nalazi ilegalno oružje. U stvarnosti, radilo se o eksponatima koje su nam zakonito donirale Oružane snage Bosne i Hercegovine. Prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova ovog entiteta spriječilo je našu ekipu da snima unutar objekta u Pilici koji je tokom genocida korišten za masovna pogubljenja.

Otišli smo tamo da dokumentujemo zločin. Policija nas je zaustavila.

U julu ove godine objavili smo godišnji izvještaj o negiranju genocida, u kojem smo dokumentovali 149 slučajeva negiranja i relativiziranja genocida, u poređenju s 99 u prethodnom periodu praćenja. Doslovno već narednog dana policija bosanskih Srba počela je ispitivati naše zaposlenike.

Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju utvrdio je da je u Srebrenici počinjen genocid. Međunarodni sud pravde potvrdio je taj nalaz 2007. godine. Visoki politički i vojni čelnici bosanskih Srba osuđeni su zbog svoje uloge u zločinima.

Ipak, Milorad Dodik i drugi visoki politički predstavnici Republike Srpske više p**a su odbacivali te nalaze. Negiranje genocida dolazilo je iz najviših institucija ovog entiteta.

Godinama imam utisak da bi neki politički lideri najradije željeli da Srebrenica ostane groblje.

Mjesto na koje ljudi dolaze jednom godišnje, polažu cvijeće, izražavaju tugu i odlaze. Mjesto na kojem se žali za mrtvima, ali se više ne preispituje politička i institucionalna odgovornost za njihovu smrt.

To nije ono čime se mi bavimo.

Prikupljamo svjedočenja, čuvamo dokumente, istražujemo mjesta masovnih pogubljenja, obrazujemo mlade i suočavamo se s mašinerijom negiranja. Povezujemo iskustva pojedinaca s odlukama, institucijama i strukturama koje su omogućile genocid. Naš rad ne završava ukopom mrtvih. On počinje obavezom da utvrdimo i sačuvamo istinu o tome kako su ubijeni.

Zbog toga je Memorijalni centar mnogo više od mjesta sjećanja. On je institucija koja insistira na odgovornosti.

A odgovornost je neugodna onima koji bi radije govorili o Srebrenici, a da ne govore o tome ko je počinio zločine.

Ne tražim od bilo koga da našim tvrdnjama vjeruje na riječ. Dokazi su dostupni. Presude su javne. Grobnice postoje. Preživjeli su još ovdje.

Tražim samo da ljudima kojima je povjereno čuvanje tih dokaza bude omogućeno da rade svoj posao bez zastrašivanja.

Međunarodna zajednica pomogla je u osnivanju Memorijalnog centra. Podržavala je naš rad i zajedno s nama obilježavala sjećanje na žrtve. Ta predanost ne može biti ograničena samo na godišnjice. Zaštita institucije koja čuva dokaze o genocidu također je provjera znače li pouke koje se tako često spominju u govorima išta u praksi.

Preživio sam Srebrenicu. Znam razliku između života pod prijetnjom i očekivanja da se pravimo kao da prijetnja ne postoji.

Ljudi sahranjeni u Potočarima više ne mogu govoriti. Mi koji smo preživjeli već tri decenije nastojimo da njihove priče ne budu zaboravljene.

Nismo preživjeli da bi drugi odlučivali kojih dijelova naše historije smijemo da se sjećamo i kakvu priču smijemo ispričati. Bili smo tamo kada su ubili sve koje smo poznavali. Nećemo dopustiti da nas izbrišu.

10/30/2026

To these ends, Canada hosted the Canada- EU Summit in Montréal, Québec. At the Summit, Prime Minister, Mark Carney, was joined by the President of the European Council, António Costa, and the President of the European Commission, Ursula von der Leyen, to launch the Alliance for the Future

Burno u UN-u: Srbija pravdala organizaciju sahrane krvnika Mladića, Lagumdžija žestoko odgovorio„Možda su neki zaboravil...
10/30/2026

Burno u UN-u: Srbija pravdala organizaciju sahrane krvnika Mladića, Lagumdžija žestoko odgovorio

„Možda su neki zaboravili, ali mi ne pristajemo na to. Mi govorimo u ime žrtava, svih onih u BiH“, kazao je Lagumdžija.

Stanje u Bosni i Hercegovini ponovo je izazvalo oštru razmjenu stavova u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, a posebnu pažnju privukla je polemika između predstavnika Srbije Radomira Ilića i ambasadora BiH pri UN-u Zlatka Lagumdžije. U središtu rasprave našli su se sahrana Ratka Mladića, genocid u Srebrenici i pitanje ko ima pravo govoriti u ime Bosne i Hercegovine.

Stalni predstavnik Srbije pri UN-u Radomir Ilić tokom obraćanja kazao je da je sahranu Ratka Mladića organizirala njegova porodica, dok su vlasti Srbije osigurale transport, logističku podršku i sigurnost.

Ilić je istovremeno poručio da Srbija poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, naglašavajući značaj Dejtonskog mirovnog sporazuma i dijaloga između tri konstitutivna naroda.

Govoreći o osjetljivom pitanju sahrane Mladića, Ilić je ocijenio da se mora znati u čije ime se iznose pojedini stavovi o tom događaju. Posebno je problematizirao istupe predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, pitajući predstavljaju li oni stav cijele države ili pojedinačnog političkog aktera.

Na njegovu izjavu reagirao je ambasador BiH Zlatko Lagumdžija, koji je stao u odbranu Bećirovićevog legitimiteta.

Istakao je da je Bećirović legitimni predsjedavajući Predsjedništva BiH i da je njegovo obraćanje bilo usmjereno na zajedničku budućnost zemlje.

Lagumdžija se osvrnuo i na političke prilike u Srbiji, poručivši da očekuje da će nakon promjena u toj zemlji uslijediti drugačiji pristup odnosima s Bosnom i Hercegovinom.

Posebno oštar dio njegovog obraćanja odnosio se na genocid u Srebrenici i odgovornost za počinjene zločine.

„Genocid u Srebrenici je pravna činjenica koju je utvrdio sud u Hagu“, poručio je Lagumdžija.

Govoreći o Ratku Mladiću, kojeg je nazvao „koljačem Balkana“, naglasio je da o njegovoj odgovornosti nisu govorili samo predstavnici Bosne i Hercegovine, već i brojni članovi Vijeća sigurnosti UN-a.

„Možda su neki zaboravili, ali mi ne pristajemo na to. Mi govorimo u ime žrtava, svih onih u BiH“, kazao je Lagumdžija.

Ilić je nakon toga ponovo zatražio riječ, upozorivši da, prema njegovoj ocjeni, takva retorika produbljuje podjele i ne doprinosi rješavanju problema.

Poručio je da Srbija i BiH ulaze u novi politički ciklus te izrazio nadu da će to biti prilika za unapređenje međusobne saradnje.

Lagumdzija challenges Serbia at UNSC over Srebrenica genocide, hopes for voices of a “new Serbia”
“Some in this chamber may have forgotten their humanity, but we refuse to do so,” Bosnia and Herzegovina’s UN Ambassador Zlatko Lagumdzija said during an exchange with Serbia’s representative at the UN Security Council over the Srebrenica genocide, the glorification of war criminal Ratko Mladic and the right to speak on Bosnia’s behalf.
The exchange followed Serbia’s challenge to whether the address by Bosnia and Herzegovina’s Presidency Chairman represented an agreed position of the collective Presidency, as well as its response to criticism of Mladic’s funeral.
Lagumdzija defended the Chairman’s legitimacy and right to address the Council on behalf of the state, saying his speech had outlined a platform for a shared future informed by lessons from the country’s tragic past.
He described Serbia’s objections as a continuation of an approach associated with its outgoing leadership, while expressing hope that a change of government would bring a different voice to future Council discussions.
“I’m not denying you the right to talk on behalf of the outgoing leadership of Serbia,” he said, acknowledging that the Serbian representative remained legitimate.
However, he looked forward to hearing “the voices of the new Serbia” on regional cooperation and Bosnia and Herzegovina’s future.
Genocide and the victims
Turning to Srebrenica, Lagumdzija stressed that genocide was a legal fact established by the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia.
He said criticism of the glorification of Mladic had been voiced on behalf of victims, including by other members of the Security Council.
“We were all speaking on behalf of the victims,” he said, condemning Serbia’s treatment of a person responsible for immense suffering.
Responding to Serbia’s earlier argument that Srebrenica should not be the sole reference point for interpreting the war, Lagumdzija described the genocide as a result of aggression against Bosnia and Herzegovina. He also invoked ICTY judgments concerning the international character of the conflict.
Serbia calls for a different approach
Serbia’s representative responded that both Bosnia’s initial statement and Lagumdzija’s remarks promoted a particular political approach to the country’s longstanding challenges while directing accusations at its neighbours.
The representative described this as particularly regrettable because both countries were entering a new political cycle that could provide an opportunity for more constructive engagement around shared interests.
“Continuing to pursue narrow, one-sided political agendas through confrontation is unlikely to produce different results,” the representative said, arguing that such an approach would deepen divisions and mistrust.
“Pursuing the old policy line kept the country post-war but not post-conflict.”
Serbia also argued that constitutional disagreements could not be resolved by disregarding the democratic legitimacy of elected representatives and called for the courage and vision to develop a new approach.
Cooperation based on truth and justice
In his final response, Lagumdzija agreed that both countries were entering a new political cycle, saying voters in Bosnia and Herzegovina and Serbia had clearly expressed their preferences in the preceding month.
He expressed hope that new leadership in both countries would open a period of cooperation grounded in clear principles.
“I really hope that we will witness the new cycle,” he said, calling for a “cycle of cooperation based on truth, justice, and mutual understanding”.
That also meant “talking on behalf of ourselves, not meddling into each other’s territory”, he added.

Bećirović poslao oštru poruku iz UN: Branit ćemo BiH svim raspoloživim sredstvimaPredsjedavajući Predsjedništva Bosne i ...
10/30/2026

Bećirović poslao oštru poruku iz UN: Branit ćemo BiH svim raspoloživim sredstvima

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović izjavio je danas na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija da nezavisna, suverena i jedinstvena Bosna i Hercegovina nema alternativu, poručivši da će država biti branjena svim raspoloživim sredstvima, u skladu s međunarodnim i nacionalnim pravom.

Bećirović je na početku obraćanja izrazio duboku tugu zbog tragične helikopterske nesreće koja se jučer dogodila u Bosni i Hercegovini, u kojoj su život izgubila četiri italijanska vojnika, dok je 11 osoba povrijeđeno. Uime države i građana BiH, ponovo je uputio najdublje saučešće porodicama stradalih, uz iskrenu zahvalnost za njihovu službu, predanost i doprinos misiji EUFOR-a Althea.
Govoreći o izvještaju vršioca dužnosti visokog predstavnika, Bećirović je istakao važnost kontinuirane pažnje međunarodne zajednice radi zaštite mira, stabilnosti i Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odnosno Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Podsjetio je da su prije 26 dana održani Opći izbori u BiH, na kojima su prvi put korištene nove tehnologije, prije svega biometrijska identifikacija birača i skeneri glasačkih listića. Ocijenio je da su nove tehnologije pokazale punu opravdanost te da je BiH još jednom potvrdila političku zrelost i sposobnost organiziranja fer, slobodnih i demokratskih izbora.

Naglasio je da je Dejtonski mirovni sporazum jedan od najuspješnijih mirovnih sporazuma nakon Drugog svjetskog rata, postignut zahvaljujući snažnom angažmanu Zapada, predvođenog Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).

- Dejtonski mirovni sporazum je jedno od najvećih postignuća američke vanjske politike i simbol američkog liderstva - kazao je Bećirović.
Istakao je da je od završetka rata 1995. godine do danas BiH, uz podršku međunarodne zajednice, ostvarila veliki politički i ekonomski napredak, navodeći da su ujedinjeni odbrambeni sistem, pravosuđe, porezni sistem i brojne druge institucije.

Međutim, upozorio je da su višedecenijski rezultati implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma ugroženi, te da rukovodstvo bosanskog entiteta Republika Srpska otvoreno pokušava destruirati ovaj međunarodni sporazum i potkopati mir u BiH.
- S ciljem realiziranja antidejtonskih ciljeva, rukovodstvo RS-a nastoji oslabiti i ukinuti mandat visokog predstavnika, oslabiti instituciju Ustavnog suda BiH te oduzeti državnu imovinu Bosne i Hercegovine, suprotno nacionalnom i međunarodnom pravu. Separatističko rukovodstvo RS-a pokušava stvoriti pretpostavke za secesiju. U Vijeću sigurnosti UN-a se mora jasno naglasiti da bi svaki pokušaj secesije značio rušenje mira i Dejtonskog mirovnog sporazuma. To moramo zajedno i na vrijeme zaustaviti - poručio je.
Dodao je da rukovodstvo RS-a lobiranjem pokušava promijeniti višedecenijsku politiku SAD-a prema BiH, s ciljem promjene američke vanjske politike i osiguranja međunarodne podrške za secesiju, te istakao da kratkoročna lobiranja antidejtonski orijentiranih političara ne trebaju biti važnija od dugoročnih strateških interesa.

Govoreći o lobističkim aktivnostima, podsjetio je da je Ustavni sud BiH 25. septembra 2026. godine donio važnu odluku kojom je zabranjeno finansiranje lobističkih aktivnosti entiteta Republika Srpska koje nisu u skladu s Ustavom BiH.

Naglasio je da je lobiranje legitimna aktivnost ukoliko se provodi transparentno i zakonito, ali da ne smije biti usmjereno na podrivanje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.

Kao tri temeljne pretpostavke za dugoročan mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu naveo je pozivanje na odgovornost svih koji generiraju krize i potkopavaju Dejtonski mirovni sporazum, kreiranje uslova za investicije i snažniji ekonomski razvoj te izgradnju nezavisnih pravosudnih institucija koje neće biti produžena ruka političkih stranaka.

Bećirović je kazao da su u aktuelnom mandatu u BiH naučili važne lekcije, izrazivši nadu da je to učinila i međunarodna zajednica. Upozorio je da postoje politički faktori koji žele razbiti Dejtonski mirovni sporazum te da bi slabljenje institucija zaduženih za njegovu zaštitu imalo katastrofalne posljedice po mir i sigurnost BiH i cijele regije.

Precizirao je da bi ugrožavanje pozicije i nadležnosti Ustavnog suda BiH, državnih pravosudnih organa, a posebno mandata i nadležnosti visokog predstavnika, direktno ugrozilo mir i stabilnost.

- Međunarodna zajednica mora sačuvati instrumente potrebne za zaštitu Dejtonskog mirovnog sporazuma. Potpisnici i svjedoci Dejtonskog mirovnog sporazuma još krajem 1995. godine znali da ovaj sporazum u cjelini ne može funkcionirati bez Aneksa 10. Zbog toga je veoma važno da se imenovanje novog visokog predstavnika provede tako da Vijeće za implementaciju mira izabere njegovog nasljednika, pri čemu ne smiju biti ugroženi mandat i nadležnosti visokog predstavnika. O zatvaranju OHR-a može se govoriti tek nakon ispunjenja programa 5+2 - istakao je.

Poseban dio obraćanja Bećirović je posvetio pitanju državne imovine Bosne i Hercegovine, naglašavajući da isključivu nadležnost za uređivanje svih pitanja u vezi s državnom imovinom ima država BiH, putem odluka nadležnih državnih organa. Prema odredbama Ustava BiH, država Bosna i Hercegovina nastavila je međunarodnopravni subjektivitet Republike Bosne i Hercegovine i titular je cjelokupne državne imovine.

Istakao je da su opća načela međunarodnog prava sastavni dio pravnog poretka BiH, kao i da je država dužna poštovati ratificirani Sporazum o pitanjima sukcesije, te podsjetio da je, na osnovu saglasnosti Parlamentarne skupštine BiH za ratifikaciju, Predsjedništvo BiH 2001. godine donijelo Odluku o ratifikaciji Sporazuma o pitanjima sukcesije.

- Sporazum je međunarodni multilateralni ugovor i po načelu pacta sunt servanda, sve države nasljednice, pa tako i Bosna i Hercegovina, isti moraju bona fide poštivati i izvršavati. U Sporazumu o sukcesiji precizno navedeno da je BiH titular te imovine, odnosno da je vlasnički status državne imovine određen normama međunarodnog prava - naveo je Bećirović.

Ukazao je na konačne i obavezujuće pravne stavove Ustavnog suda BiH, koji je jasno naveo da državna imovina odražava državnost, nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet, koji pripadaju isključivo državi Bosni i Hercegovini, a ne entitetima.

- Državna imovina je fundamentalni element da državna vlast bude suštinski, a ne formalno suverena vlast. Eentiteti i drugi niži nivoi vlasti ovu imovinu mogu koristiti u mjeri u kojoj bi za to mogli biti ovlašteni zakonom koji donese Parlamentarna skupština BiH - istakao je Bećirović.

Govoreći o obavezi ukidanja sistemske diskriminacije u BiH, Bećirović je podsjetio da je ona utvrđena i presudama Evropskog suda za ljudska prava.

Istakao je da svi elementi diskriminacije moraju biti izbačeni iz Ustava BiH, ocijenivši da samo normativni okvir zasnovan na jednakosti, nediskriminaciji i funkcionalnosti institucija može osigurati stabilnu i održivu demokratiju u zemlji.

Bećirović je ukazao i na veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca. Podsjetio je da je nedavno u Srbiji, uz najviše vojne i državne počasti, sahranjen ratni zločinac Ratko Mladić, te da to nije izoliran slučaj, jer je početkom oktobra ove godine sahranjena i ratna zločinka Biljana Plavšić, uz velike počasti i prisustvo najviših zvaničnika bosanskog entiteta Republika Srpska.

- Veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca je nedopustivo, a njihova glorifikacija je opasna poruka. To je pokazatelj da se još nije odustalo od ideologije i politike koja dovodi do agresije i genocida. Istovremeno, dok se pravosnažno osuđeni ratni zločinci veličaju, vrše se pritisci na uposlenike i istraživače Memorijalnog centra Srebrenica, koji su izloženi pritiscima jer čuvaju istinu o jedinom genocidu u Evropi nakon 1945. godine – genocidu nad Bošnjacima - kazao je Bećirović i ocijenio je apsolutno neprihvatljivim da institucije bosanskog entiteta Republika Srpska, koje su počinile genocid nad Bošnjacima, danas zastrašuju preživjele i one koji čuvaju sjećanje na žrtve genocida.

Pozdravio je odluku Vijeća sigurnosti UN-a o produženju mandata misije EUFOR/Althea, posebno cijeneći činjenicu da je ovo tijelo još jednom prepoznalo da sigurnosno okruženje u BiH zahtijeva vjerodostojno međunarodno prisustvo.
Istakao je da države svjedoci Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao i druge države, trebaju snažnije podržati BiH.

Kao posebno važne oblike podrške naveo je upućivanje jasne poruke da se neće tolerirati podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, razmatranje ponovnog aktiviranja ciljanih sankcija protiv aktera destabilizacije u BiH i široj regiji, pružanje pune podrške visokom predstavniku u korištenju njegovih ovlaštenja kada je to potrebno te zagovaranje bržeg pristupa Bosne i Hercegovine članstvu u NATO-u i Evropskoj uniji.

Na kraju obraćanja poručio je da nezavisna, suverena i jedinstvena Bosna i Hercegovina nema alternativu i da BiH ima sigurnu budućnost.

- Najveća snaga Bosne i Hercegovine je ogromna većina ljudi koja je spremna, po svaku cijenu, čuvati i jačati našu državu. Branit ćemo našu državu svim raspoloživim sredstvima, u skladu s međunarodnim i nacionalnim pravom. U to niko ne treba sumnjati - poručio je Bećirović i zahvalio svim prijateljima širom svijeta koji podržavaju demokratsku i multietničku Bosnu i Hercegovinu.

…………….

Bosnia’s Presidency Chair at UNSC: RS lobbying seeks support for secession, state property belongs to the state

Bosnia and Herzegovina’s Presidency Chairman accused Republika Srpska’s leadership of lobbying to change US policy and secure international support for secession, while insisting that only the state has the authority to regulate state property.
Addressing the UN Security Council, he warned that attempts to weaken the High Representative, undermine the Constitutional Court and seize state property threatened the Dayton Peace Agreement.
“The leadership of the Bosnian entity of Republika Srpska is attempting through lobbying to change decades of established US policy towards Bosnia and Herzegovina,” he said.
“Their objective is to change US foreign policy towards Bosnia and Herzegovina and secure international support for secession.”
He warned that any secession attempt would mean “the collapse of peace and the Dayton Peace Agreement”, urging international partners to respond before that happened.
“Short-term lobbying efforts by anti-Dayton politicians should not take precedence over our long-term strategic interests.”
Citing a September 25, 2026 Constitutional Court decision, he said the Court had prohibited the financing of lobbying activities by Republika Srpska that were inconsistent with Bosnia and Herzegovina’s Constitution.
Lobbying was legitimate when conducted transparently and lawfully, he stressed, but must not be directed towards undermining the constitutional order.
State property and international oversight
The Presidency Chairman devoted a substantial part of his address to state property, arguing that only Bosnia and Herzegovina had the exclusive competence to regulate the issue through its state authorities.
He cited the country’s continued international legal personality, the Agreement on Succession Issues and final and binding Constitutional Court decisions as the legal foundations for state ownership.
“The Constitutional Court of Bosnia and Herzegovina has clearly stated that state property reflects statehood, independence, sovereignty and territorial integrity, which belong exclusively to the state of Bosnia and Herzegovina and not to the entities,” he said.
Entities and other lower levels of government could use such property only to the extent authorised by a law adopted by the state Parliamentary Assembly, he added.
He also warned that weakening the Constitutional Court, state judicial authorities and, particularly, the High Representative’s mandate and powers would directly threaten peace and stability.
The international community must preserve the instruments needed to protect Dayton, he argued, calling for the Peace Implementation Council to select the next High Representative without weakening the office.
“The closure of the Office of the High Representative can only be discussed once the 5+2 agenda has been fulfilled,” he said.
Sanctions and accountability
Describing Dayton as a major achievement of US foreign policy, the Presidency Chairman said decades of progress in building institutions were now under threat.
He urged international partners to consider reactivating targeted sanctions against those responsible for destabilisation, fully support the High Representative’s exercise of powers when necessary and advocate faster progress towards NATO and EU membership.
He condemned the glorification of convicted war criminals and warned that Srebrenica Memorial Center employees, researchers and victims’ families were facing pressure.
He also called for the removal of constitutional discrimination identified in European Court of Human Rights judgments.
Welcoming the October elections, he said biometric voter identification and ballot scanners had demonstrated their value. He also welcomed the renewal of EUFOR Althea’s mandate and expressed condolences following the helicopter crash that killed four Italian personnel and injured 11 people.
“There is no alternative to an independent, sovereign and united Bosnia and Herzegovina,” he concluded.
“We will defend our state by all available means in accordance with international and domestic law. No one should doubt that.”

Address

Hamilton, ON

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Institute For Research Of Genocide Canada (IGC) posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Establishment

Send a message to Institute For Research Of Genocide Canada (IGC):

Shortcuts

Share