PLANE-Dubrave Gornje

02/04/2025

Irbad ibn Sarije,r.a.,kaže:

"Allahov Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, nam je držao tako dirljiv govor od kojeg su srca zatreptala, a oči zasuzile pa smo rekli:
"Allahov Poslaniče,ovo kao da je oproštajni govor pa nas posavjetuj(daj nam oporuku).
Na to Poslanik, sallallahu alejhi we sellem reče:
"Oporučujem vam da se Allaha bojite i da budete pokorni i poslušni vašem pretpostavljenom,makar sa vama upravljao rob, jer zaista ko od vas poživi vidjet će mnoga razilaženja odabranih halifa poslije mene.
Čvrsto se toga držite i klonite se novina u vjeri, jer zaista svaka novina je bid'at (novotarija), a svaka novotarija je zabluda."

(Hadis je sahih,a zabilježili su ga Ebu Davud i Tirmizi)

(........)

02/04/2025

10 propisa koje bi trebali znati o postu šest dana ševvala!

Molim Vas lagano i s razumijevanjem čitajte ove propise. Često se dešava da ljudi u komentaru postave pitanje za koje postoji odgovor u tekstu.

1- U vjerodostojnim hadisima potvrđeno je da onaj ko posti mjesec ramazana a potom posti šest dana u mjesecu ševvalu kao da je postio cijelu godinu.

2- Post šest dana ševvala može biti u bilo kojem djelu mjeseca: na početku, u sredini i na kraju mjeseca. Svakako da je najbolje da to bude što prije, kako se ne bi desilo da čovjek ne uspije da to završi do kraja mjeseca.

3- Sa postom šest dana ševvala se može početi odmah nakon prvog dana bajrama. Ubjeđenje da se ne može postiti prva tri dana bajrama je neutemeljeno.

4- Dani ševvala koji se poste ne moraju da budu jedni za drugima. Može se postiti sa pauzama, i tako sve dok čovjek ne isposti svih šest dana. A dozvoljeno je da čovjek spoji svih šest dana ševvala i da ih posti jedan za drugim.

5- Osobe koje su prije ramazana imale naviku da poste ponedjeljak i četvrtak mogu da nastave sa tom praksom, i da prilikom posta ponedjeljka i četvrtka spoje namjere, pa da im se to broj i u šest dana ševvala.

6- Nije ispravno spojiti namjeru u danima koje insan napašta od ramazana, da bi mu se to računalo i da je postio šest dana ševvala.

7- Ako bi se desilo da insan isposti nekoliko dana u ševvalu, ali ne uspije da isposti šest dana, ne postoji mogućnost da to naposti ili nadomjesti u nekom drugom mjesecu. On nije griješan zbog toga, ali jednostavno nije postigao obaćanu nagradu.

8- Žene koje nisu ispostile cijeli ramazana, lijepo bi bilo da se potrude da prvo naposte ramazan a potom da poste i nafilu. Ako im to prestvlja poteškoću, onda mogu da poste šest dana ševvala, a tokom godine da naposte dane koje su propustile u ramazanu. Pošto je post šest dana ševvala vremenski ograničen, za razliku od napaštanja ramazanskog posta koji treba da se naposti do sljedećeg ramazana.

9- Pošto je post šest dana ševvala dobrovoljni post, to znači da čovjek ako nije ništa jeo nakon nastupanja zore, namjeru za post može donijeti i nakon nastupanja zore.

10- Pošto je post šest dana ševvala dobrovoljni post, ako bi insan zapostio a potom imao potrebu da prekine post, on će prekinuti post i nije griješan zbog toga.

(Priredio: Pezić Elvedin)

(........)

08/03/2025

Ja Rabbi, smiluj nam se, izliječi naša srca i ispuni ih takvalukom i popravi naše stanja.

04/03/2025

03/03/2025

POZIV NA UČEŠĆE U HAJR AKCIJI!

„OGRADIMO HAREM DŽAMIJE NESIB MALKIĆ – ORAŠJE“

SA IZGRADNJOM POTPORNOG ZIDA U DUŽINI 86 metara, U DIJELU HAREMA DŽAMIJE „NESIB MALKIĆ – ORAŠJE“, UKAZALA SE POTREBA ZA POSTAVLJANJEM OGRADE KAKO BI HAREM DŽAMIJE BIO U POTPUNOSTI OGRAĐEN. PLANIRANO JE POSTAVLJANJE ALUMINIJSKE OGRADE. JEDAN KANAT OVE OGRADE, DUŽINE 1,5 metara ZAJEDNO SA STUBOVIMA, KOŠTA 260,00 KM. ZA KOMPLETNU OGRADU NA DUŽINI 86 metara POTREBNO JE OKO 15 000 KM. SOBZIROM DA JE RAMAZAN, A U NJEMU SE SVE VREDNUJE MNOGOSTRUKO VIŠE, OVO JE PRILIKA DA UGRADIMO SEBE U OVAJ TRAJNI HAJR ILI DA UČINIMO HAJR ZA NAŠE UMRLE.

POZIVAMO VAS DA UZMETE UČEŠĆE U OVOM DUGOTRAJNOM HAJRU I UGRADITE SEBE U OVU HAJIRLI AKCIJU.
SVI ONI KOJI ŽELE BITI DIO OVOGA HAJRA MOGU TO UČINITI NA NAČIN:
- direktno kod imama džamije Nesib Malkić - Orašje, mujezina h. Mirsad Halilčević te članova džematskog odbora h. Vahid Musić i h. Hasan Hodžić!

BUDI I TI DIO OVOG RAMAZANSKOG HAJRA!

Džemat Dubrave Gornje!

28/02/2025

SAVJET KAKO POSTUPITI POVODOM POČETKA RAMAZĀNA

(Iz arhive)

Kao i svake godine tako i ove muslimani širom svijeta dočekuju najbolji mjesec od Allahovih mjeseci – Ramazan, a s dolaskom (približavanjem razamazana) muslimani našeg podneblja iskušani su sa određenim pitanjima koja kod običnih muslimana stvaraju probleme i nedoumice kako postupiti (kako se postaviti) spram isitih, odnosno kako dati odgovor na dva konkretna pitanja:

- Kada (s kim) zapostiti?

- Kada (s kim) bajramovati?

I ova pitanja su toliko aktuelna i o njima se puno priča i piše putem društvenih mreža, da čovjek ne može vjerovati koliko su ljudi opterećeni istim, i ako je ova naša lijepa vjera savršena i daje riješenje za svaku sitnicu, ipak određene stvari su "izmakle" kontroli samo zbog toga što se ne slijedi dosljedno shvatanje i razumijevanje vjere i vjerskih propisa tj. Kur'ana i Sunneta onako kako je to Selef (ispravni prethodnici) razumio.

Ljudi kojima je Allaha ukazao blagodat spoznaje vjere i praktičnog pridržavanja za Sunnet, nisu pogođeni ovim problemima, no ti isti ljudi su "mala" manjina, i zbog velikog broja ljudi koji su pogođeni istima nephodno je pojasniti praktičnim putem kako da se osoba pojedinac postavi spram ova dva pitanja, odnosno šta da uzme kao ispravan stav, i tako završi sa dotičnom tematikom.

Islamski učenjaci (oni do čijeg se mišljenja drži) kada govore o ovoj tematici tj. početku i kraju mjeseca ramazana uglavnom se vrte oko nekoliko jasnih i nedvosmislenih predaja Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koje ukazuju da početak i kraj ramazana biva viđenjem mlađaka (mjeseca) i na ovome je bio Selef ovoga Ummeta, sve dok se nisu pojavili ljudi bolesnih srca koji se nisu zaustavili na Sunnetu nego su željeli nešto novo (drugo),pa su uveli astronomske proračune kako bi odredili početak i kraj ramazana.

Dokaz na kome je Selef utemeljio svoj stav jesu riječi Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u predaji od Ibn Omera, radijallahu anhuma, u kojoj stoji da je Vjetovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Čuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: 'Kada ga (mlađak) vidite postite, a kada ga vidite prekinite post, a ako vam se zakloni, onda mu odredite .'“ (Muttefekun alejhi).

Muslim prenosi: „A ako se naoblači, odredite trideset (dana).“

A kod Buharije stoji: „Pa upotpunite broj na trideset dana (Ša'bana).“

I stvar je stoljećima bila praktikovana onako kako je to Allah i njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio, no s udaljavanjem ljudi od Allahove vjere, kao i njihovom boravku među nevjernicima na raznim djelovima zemaljske kugle nastao je problem, kako postupiti u datoj situaciji gdje:

- Nema učenih ljudi koji će pojasniti šerijatske propise ili nisu to u mogućnosti zbog stalnih opstrukcija većine, pa čak i “učenih”.

- Nema komisije (ljudi) koji bi izlazili i gledali pojavu malađaka.

- Gdje se ljudi namjerno drže u "neznanju" kako bi se s njima lahko manipuliralo za liče interese ili interse određene grupe, organizacije i udruženja.

Sve navedeno, kao i mnogo toga što nije spomenuto, dovelo je do toga da sada imamo situaciju na terenu baš kao što kruži društvenim mrežama, a što opet daje jednu ružnu sliku podjele i nejedinstva.

Obaveza na učenima je da pokušaju ljude prvo vratiti ispravnom razumijevanju vjere tj. Kur'anu i Sunnetu (ako to uspijemo sve ostalo je lahko), a na poslijetku da te male (al' bitne) stvari postavimo na njihovo mjesto.

Konkretno, muslimani sa balkana a i oni koji se nalaze u zemljama u kojima se ne radi po Šerijatu općenito, a posebno u stvarima ibadeta mora da se vraća i gleda šta kaže ulema ovoga Ummeta (oni do čijeg se mišljenja drži), a nikako se ne smije slijepo slijediti pojedinac ili grupa koji su se udaljili od praktikovanja izvornog islama, a u isto vrijeme pribjegli su i okitili se novim epitetima poput: bošnjačka ulema, evropska ulema, turska ulema... ili pak nedao Allah još gorim sektaškim predznacima poput: turski islam, bosanski islam, evropski islam, obaveza na svima i svakome jeste povratak izvornom Islamu onako kako su to naši ispravnih prethodnici razumijeli na čelu sa: ashabima, tabinima, imamima ovoga umeta i općenito ispravnim učenjacima.

Kada je riječ konkretno šta jedan musliman (ili grupa muslimana) sa našeg podneblja može (treba) da uradi po ovim pitanjima to se može svesti na TRI PRAKTIČNE STVARI (POSTUPKA):

1. Da se oformi komisija (grupa učenih ljudi) koja bi imala zadatak da prati viđenje mlađaka i na takav način odrede početak i kraj ramazana.

2. Ukoliko nisu u stanju da imaju svoju vlastitu komisiju koja bi pratila viđenje mlađaka, onda će isti pribjeći i povesti se (slijediti) prvu najbližu zemlju koja ispravno određuje početak ramazana viđenjem mlađaka.

3. Treći stav jeste da se prati viđenje mlađaka u Mekki (Kibla muslimana) i kada oni zaposte da se u isto vrijeme zaposti s njima, kao što je to bio stav Imama Ahmeda, rahmetullahi alejhi, i mnogih drugih učenjaka, za mjesta u kojima je teško vidjeti mlađak.

Sve navedeno su mišljenja i stavovi priznatih učenjaka, i ukoliko bi insan postupio shodno rečenom za to nema nikakve smetnje inšaAllah.

Dok na drugu stranu, oslanjanje na kosmološke proračune nije prihvatljivo mišljenje niti je dozvoljeno uzimati ga u obzir.

NAPOMENA: Postoji određeni broj učenjaka, iako smatraju proračune neprihvatljivim i pogrešnim, smatraju da, ako velika većina naroda u nekom mjestu posti po proračunima, treba postiti uz narod radeći po hadisu "Post je na dan kada ljudi poste" (Tirmizi), a ne zato što su proračuni prihvatljivi u Šerijatu.

No, ovo mišljenje je neprihvatljivo ukoliko se uzme u obzir samo citirani hadis: "Post je na dan kada ljudi poste", naprotiv neophodno je sve predaje Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, objediniti te izaći na koncu sa jednim ispravnim stavom.

Da budem potpuno jasan (nedvosmislen) ja ću ovom prilikom citirati riječi uvaženog šejha Abdurrahmana El-Berraka, Allah ga poživio, kada je u mom prisustvu bio konkretno upitan o citiranom hadisu i kako ga razumijeti, i u praksi primjeniti pa je šejh kazao: "Navedeni hadis, i riječi Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, se uzimaju u obzir (razmatraju) tek nakon što se citira i navedu riječi Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "Kada ga (mlađak) vidite, postite, a kada ga vidite, prekinite post, a ako vam se zakloni, onda mu odredite .'“
Te je dalje uvaženi šejh pojasnio riječima: "Dakle, rad po hadisu "Post je na dan kada ljudi poste" biva nakon što se utvrdi viđenje mlađaka shodno Sunnetu tj. nema niko pravo da kada ljudi prateći mlađak utvrde početak ramazana, da on kaže: Ne, ja neću zapostiti s vama jer ja sumnjam u svjedočenje toga čovjeka (koji je vidio mlađak) ili pak ne smatram validnim takav vid određivanja ramazana...obaveza na svakom je da zaposti nakon što se vidi mlađak i kada ljudi dotičnog podneblja svi zaposte."

I ovo je ispravno razumijevanje hadisa, i njegovo tumačenje, a nikako se ne smije uzeti u obzir samo riječi: : "Post je na dan kada ljudi poste", jer bi to odvelo u diretkno negiranje prvog hadisa: "Kada ga (mlađak) vidite, postite, a kada ga vidite, prekinite post, a ako vam se zakloni, onda mu odredite .'“ i to bi značilo da postoji kontraditktornost u riječima Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, što je neprihvatljivo shodno konsenzusu učenjaka ovoga Ummeta.

Stoga dragi moj brate, uvažena sestro na tebi je da uradiš sljedeće:

1. DA PRATIŠ KOMISIJU (GRUPU UČENI LJUDI AKO POSTOJE) U TVOME MJESTU KOJI GLEDAJU POJAVU MLAĐAKA I RADIŠ SHODNO TOME!

2. DA PRATIŠ PRVU NAJBLIŽU ZEMLJU KOJA ISPRAVNO (ŠERIJATSKI) ODREĐUJE POČETAK RAMAZANA VIĐENJEM MLAĐAKA (konkretno u našem slučaju to je S.Arabija).

3. DA PRATIŠ POJAVU I VIĐENJE MLAĐAKA U MEKKI (KIBLA MUSLIMANA) TE DA S NJIMA ZAJEDNO ZAPOSTIŠ.

Drugo i treće mišljenje svodi se na jedno, a ono je inšaAllah i preferirajuće po ovom pitanju.

A Allah najbolje zna.

mr. Safet Suljić

18/02/2025

Inna lillahi ve inna ilejhi radži'un.

04/02/2025

Inna lillahi ve inna ilejhi radži'un! Svi smo Allahovi i svi ćemo se Njemu vratiti!

24/01/2025

Imam Ibnul-Kajjim el-Dževzijje rekao je:

"Između djela i srca je ogromna razdaljina. Na tom putu postoje mnoge prepreke tako da često čovjek učini mnogo dobrih djela, a do njegovog srca ne dođe ni ljubav prema Allahu, ni strah od Njegove kazne, ni nada, ni odricanje od dunjaluka, ni želja za ahiretom, ni svjetlo putem kojeg će jasno raspoznavati i razlikovati istinu od laži, jer da je trag djela stigao do srca ono bi bilo osvijetljeno svjetlom imana. l kao što je velika razdaljina između dobrog djela i srca, tako isto je velika razdaljina između srca i Allaha. Na tom putu također postoje mnoge prepreke, a one se najprije ogledaju u ljudskoj oholosti, samodopadljivosti, veličanju vlastitog djela, a zaboravljanju Allahove blagodati i dobrote prema njemu."

("Medaridžus-salikin")

31/12/2024

OKUPLJANJE U NOĆI NOVE GODINE RADI UČENJA KUR'ANA, ZIKRENJA ILI DOVLJENJA (ILI POJEDINAČNOG IBADETA)

Osnova je da musliman slijedi ono sa čime je došao Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, od vjere a ne da inovira i dolazi sa novinama u vjeri.

Kaže Uzvišeni: „Reci: “Ako Allaha volite, mene slijedite, i vas će Allah voljeti i grijehe vam oprostiti!” – A Allah prašta i samilostan“ (Ali Imran, 31).

Kaže Ibn Kesir (2/32) u tefsiru ovog ajeta: „Ovaj plemeniti ajet presuđuje svakome ko tvrdi da voli Allaha a nije na Muhammedovom, sallallahu alejhi ve sellem, putu, jer on lažljivac u svojoj tvrdnji sve dok ne bude slijedio Muhammedov, sallallahu alejhi ve sellem, Šerijat i vjeru Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, u svim njegovim hadisima (riječima) i stanjima.

Kao što je potvrđeno u Sahihu od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: “Ko radi neko djelo na kojem nije naša vjera to se odbacuje”.

A što se tiče onoga što je došlo u pitanju, ono se vraća na pitanje OSNIVANJE IBADETA SA CILJEM RAZLIKOVANJA OD KJAFIRA U NJIHOVIM PRAZNICIMA.

Propis osnivanja ibadeta u vrijeme kada kjafiri imaju svoj praznik sa šerijatske strane predstavlja jednu od odvratnih novotarija u vjeri. Zato nije dozvoljeno posebno izdvajati neki dan ili noć u vrijeme kada kjafiri obilježavaju neki svoj praznik, svejedno bilo to nova godina, uskrs,božić ili slično.„Lijepa i plemenita namjera“ u ovom djelu, tj. da neko bude Allahu u pokornosti u vrijeme kada mu većina ljudi griješi, ne opravdava to djelo niti ga čini ispravnim i dozvoljenim.

Jer za ispravnost i valjanost nekog dobrog djela sa kojim se želi nagrada i Allahovo zadovoljstvo treba ispuniti dva šarta:

– da se to djelo radi iskreno samo u ime Allaha,

– da bude u skladu sa Sunnetom Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

Okupljanje u noći nove godine radi učenja Kur'ana, zikrenja, dovljenja i slično je novotarija u vjeri i to sa strane izdvajanja i inteziviranja posebnih ibadeta u vrijeme kjafirskog praznika. A to znači da je to dalalet po tekstu hadisa.

Od argumenata koji ukazuju na ovo je sljedeće:

Prvo – ovo nije prenešeno od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je radio niti da je podstakao na isto da se radi. A on kaže u hadisu mutefekun alejhi: “Ko radi neko djelo na kojem nije naša vjera to se odbacuje”.

Drugim riječima, od vremena Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa sve do današnjeg doba bilo je toliko kjafirskih, džahilskih i mušričkih praznika i povoda u kojima oni griješeći prema Allahu proslavljaju svoje praznike proslave, a da mi nemamo nijedan hadis od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u kojem nas podstiče na činjenje dobrih djela u vrijeme kada nemuslimani griješe prema Allahu, niti je prenešeno od nekog poznatog učenjaka i imama da je to mustehab raditi. A ono što nije bila vjera muslimana u tome tokom stoljeća od ashaba, selafa pa nadalje, a imali su povoda za to kao i mi danas, to takođe nije niti smije da bude vjera kod nas.

Drugo –D ovo (okupljanje za novu godinu radi činjenja ibadeta) predstavlja liječenje griješenja (od strane onih koji slave novu godinu) sa novotarijom, kao što je liječena novotarija iskazivanja tuge, šamaranja i udaranja na dan Ašure od strane Rafidija (šija) sa novotarijom povećanja opskrbe i većom kupovinom uz iskazivanje veselja i radosti na isti dan (a što takođe nije potvrđeno u Sunnetu).

Treće – dovoljno je razlikovanja muslimana od kjafira u tome što mi ne učestvujemo sa njima u njihovim praznicima ninakoji način, takođe što mrzimo i preziremo njihova djela i zabludjelu akidu jer su oprečni Šerijatu.

Četvrto – ako bi se to radilo, tj. okupljalo za novu godinu radi činjenja ibadeta, (ako zamislimo da to nije sporno) bojazan je da bi ljudi postepeno stekli uvjerenje da je to sunet, čime bi se potpomogla i potvrdila novotarija u vjeri.

Peto – samo okupljanje za novu godinu (kao kjafirski praznik) radi činjenja ibadeta je jedan vid učestvovanja sa njima (kjafirima) u veličanju tog praznika, bila nam to namjera ili ne.

O sličnoj temi, tj. pokuđenosti posta na dan rafidijskog praznika Nejruza, pisali su i hanefijski učenjaci Ibn Nudžejm (autor „El-Bahru er-raik“), Kasani (autor „Beda'iu essana'ia“) i Ibnul-Hummam, kao i hanbelijski učenjaci Ibn Muflih (El-Furu’) i Ibn Kudame (El-Mugni) i drugi.

Kaže Ibn Kudame (El-Mugni, 6/180): „Pokuđeno je izdvajati dan Nejruza (a koji je jedan od praznika zabludjeli Rafidija) i Mehredžana sa postom, jer su to dva dana u koje veličaju kjafiri, pa je zato pokuđeno (postiti ih) kao i dan subotu. Analogno ovome se priključuju svi kjafirski praznici ili dani koje oni veličaju“.

Kaže hanefijski učenjak Kasani („Beda'iu essana'ia“, 4/155): „I tako je pokuđen post na dan Nejruza i Mehredžana jer to predstavlja oponašanje medžusija“.

A što se tiče spomenutog hadisa kojeg bilježi Muslim u svom Sahihu od M'akel ibn Jesara, radijallahu anhu: „Ibadet u vrijeme HERDŽA (ubistava, fitni i poremećaja kod ljudi) je poput hidžre prema meni“, sa njim nije isprano dokazivati opravdanost spomenutog djela.

Kaže Nevevi u komentaru hadisa (Šerhu Muslim, 18/88): „Pod HERDŽOM se ovdje misli na fitnu i poremećaj stanja ljudi, a razlog vrijednosti mnoštva ibadeta u to vrijeme je što su ljudi tada u gafletu (nemarnosti), zapostavljaju ga (ibadet) i ne čine ga osim pojedinci“.

Spomenuti ibadet u vremenu fitne je opći bilo koji ibadet, on nije određen samo postom niti namazom ili dovom, nego svim vrstama ibadeta.

Takođe, taj ibadet nije određen niti ograničen nekim poznatim vremenom kao što su post ponedjeljkom, četvrtkom, u bijelim danima, na dan Ašure, Arefata i slično određeni i propisani da se poste baš u to vrijeme na što nam ukazuju vjerodostojni hadisi.

A dokazivati sa šerijatskim dokazima koji imaju opće značenje, poput ovog hadisa, posebne i specifične ibadete koji su određeni vrstom ibadeta i vremenom obavljanja je stara praksa novotara o kojoj je imam Šatibi govorio u svojoj knjizi „El-Muvafekat“ navodeći karakteristiku po kojoj se prepoznaju novotari.

Prema tome, okupljanje (ili pojedinačno činjenje istog) u noći nove godine radi činjenja ibadeta (namaza, zikra, dove i slično) predstavlja ružnu novotariju zbog gore spomenutog, a svaka novotarija je dalalet a svaki dalalet vodi u Vatru po tekstu vjerodostojnog hadisa.

Pod ovaj propis ne ulazi osoba koja ima ustaljenu praksu da i u danima prije praznika a i poslije njih posti, klanja noćni namaz i čini slične ibadete, jer se ona ne izdvaja u tome činći to u noći nove godine.

Takođe, iz ovoga proizilazi da nije dozvoljeno širiti ili pomagati i učestvovati u širenju spomenute poruke preko interneta jer to predstavlja zabranjeno potpomaganje u griješenju.

Kaže Uzvišeni: „A nemojte se potpomagati u griješenju i neprijateljstvu“ (El-Maide, 2).

Ve billahi tevfik.

(Preuzeto od dr. Z. Lj.)

23/12/2024

Ahlak časnih prethodnika je podrazumijevao i velikodušnost, neizmjernu darežljivost i lijepo ponašanje prema drugima, te dobročinstvo i lijepo ophođenje prema onima s kojima su zajedno putovali, ali i dobročinstvo i lijepo ophođenje prema onima koji su živjeli u njihovoj blizini.

Tako su postupali s ciljem pomaganje vjere, jer se u hadisu kaže: „Kada vaši imućni budu darežljivi, vaši rukovodioci budu oni najbolji među vama i kada se budete međusobno dogovarali, tada vam je bolje da ste na zemlji, a ne pod zemljom. Ali, kada vaši rukovodioci budu oni najgori među vama, vaši imućni budu škrtarili, a svoje probleme budete prepuštali ženama, tada vam je bolje da ste pod zemljom, a ne na zemlji.
(Tirmizi)